Nihad Kreševljaković: MESS je svjetionik slobode u BiH i Evropi /Intervju vodila Maida Salkanović/
1) PHOTO: JIM MARSHALL
MESS ima dugu i bogatu historiju. Da li nam ovogodišnji Festival donosi neke promjene, šta će to biti drugačije na MESS-u ove godine?
Pored odličnog festivalskog programa, ovogodišnji MESS karakterizira još nekoliko stvari. Prije svega po prvi put organiziramo zaseban program MESS xxx koji će afirmirati koprodukcijsku suradnju te afirmaciju teatra u cijeloj regiji. Po prvi put organiziramo i showcase u sklopu kojeg ćemo prezentirati neka važna teatarska ostvarenja iz naše zemlje. U toku Festivala po prvi put u BiH će biti organizirana i generalna skupština Evropske teatarske konvencije koja će u Sarajevu okupiti ljude iz vodećih tearskih institucija u Evropi. Kao novitet je i to da smo ove godine odvojili MESS za mlade koji će praktično prethoditi Festivalu. Time želimo dati dodatni značaj tom programu te pokazati našu posvećenost važnosti kreiranja nove publike kroz rad sa djecom.
2) Šta očekujete od ovogodišnjeg MESS-a?
MESS je najzačajniji teatarski događaj ne samo u našoj zemlji, već i u regiji. U tom smislu naš glavni zadatake je očuvati kontinuitet festivala kao takvog.
3) U kakvom je stanju pozorišna scena u BiH? (Da li postoji interes gledalaca? Razumijevanje rukovodilaca? Kakvi su potencijali današnjih pozorišnih radnika u BiH?)
U dobrom je stanju, a pogotovo kada uzmemo u obzir uvjete u kojim naši teatrski radnici rade i u odnosu na budžete sa kojim raspolažu. S obzirom da u BiH nemamo osobito velikih gradova možemo reći da imamo i solidan interes publike. Ipak, susjedne zemlje izdvajaju zatno veća sredstva za teatar, a događaji poput MESSa očuvali su status najznačajneg festivala samo zahvaljujući jednoj fanatičnoj posvećenosti ljudi koji tamo rade. U pogledu politike dobro je je to da trenutno bar u Kantonu Sarajevo imamo ministra kulture i sporta koji je svijestan važnosti uloge kulture i umjetnosti u kreiranju jedne drugačije slike grada i države. Govoreći o Federaciji tu su stvari drugačije ali mi se iskreno nadamo da će i Federalno ministarstvo pokazati da su iskustva iz prošle godine bili greška. O odnosu politike ovisi i to koliko će evidentni potencijali BH teatra biti iskorišteni u smislu njegove afirmacije van naših granica.
4) Koji su neki od problema sa kojima se Festival suočava?
Postoji niz stvari kojim ćemo u budućnosti posvetiti veću pažnju ali suštinski najznačajniji problem Festivala je kontinuirano reduciranje budžeta unatoč rezultatima koje smo u proteklim decenijama postigli. Ne mislim da se radi o tome da je sada manje novca nego što smo ga u državi imali po završetku opsade, već o jednoj neravnopravnoj raspodjeli, neshvaćanju važnosti kulture za društvo, te definitivno korupciji i kriminalu koji generira sve probleme te vrste.
Smatram zabrinjavajućim da izuzimajući pojedince danas u politici imamo mnogo manji broj ljudi, pa i partija koje u odnosu na njihove kolege iz perioda agresije pa i poslije nje shvaćaju koliko su kultura, umjetnost i općenito sloboda važni za jedno zdravo i progresivno društvo.
5) Da li pozorište može da ima utjecaj na promjene u društvu i ako da, na koji način? (Ukoliko ne, zašto ne?)
Pozorište može nadahnuti, inspirirati i ukazivati na probleme i na taj način biti dijelom pozitivnih društenih promjena. Pozorište naravno ne može mjenjati društvo niti je to posao umjetnika, ali društvo bez pozorišta u Evropi jednostavno ne postoji! Broj ljudi koji idu u pozorište, ili broj ljudi koji čitaju knjige u jednom društvu jedan je od suštinskih pokazatelja stupnja na kom se to društvo nalazi.
6) Šta predstavlja ovogodišnje vizuelno rješenje Festivala i zašto ste baš to odabrali?
Na ovogodišnjem posteru nalazi se lik jednog političara čije izjave su ga učinile globalnom mataforom površnosti, bezobzirnosti i općenitim odsustvom empatije prema drugom i drugačijem. Činjenica da će u danima održavanja Festivala upravo taj i takav čovjek možda postati predsjednikom jedne od najvećih svijetskih sila svakako je zanimljiva priča o vremenu i svijetu u kome živimo, da ne kažem zastrašujuća. S obzirom da su u tom periodu i izbori u našoj zemlji ovaj lik će se pojaviti u jakoj konkurenciji onih koji nam olahko s postera obećavaju brda i doline dok su glavni generatori njihove motivacije osobni interesi. U takvom ozračju MESS će biti prostor gdje neće biti tih lažnih osmijeha. Tamo će vas ozbiljni ljudi pozivati na iskren dijalog o realnosti svijeta i vremena u kome živimo te podsjetiti nas na važnost poštivanja samih sebe i odgvornosti koju sami snosimo za život koji živimo.
7
Ovogodišnje predstave „otvaraju teme sa kojima se društva u kojima su nastajale nerado u javnom diskursu suočavaju“. Koje su to teme u BiH? Šta će njihova zastupljenost u pozorištu postići?
Generalno, ideja oko koje je koncipirano ovogodišnje izdanje jeste globalna banalizacija zla, a kroz veliki broj predstava iz ovogodišnjeg programa autori se bave svojevrsnom dekonstrukcijom narcisodnog nacionalizna u smislu suočavaja sa vlastitim predrasudama i strahovima. Mržnja, isključivost, podjele, teror, paranoja i strah od drugih i drugačijih dijelom su te slike vremena u kome živimo - i lokalno i globalno.
Koji značaj Festival MESS ima za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu?
Ako se pod tim podrazumjevaju administrativno-politički pojmovi značaj Festivala MESS izražen je brojevima prikazanim u budžetu. Ipak, ako pod Sarajevom i Bosnom podrazumjevamo jednu ideju, jedan koncept, filozofiju ili duhovnost onda je značaj Festivala MESS neprocijeniv. Na prvoj pressici citirao sam reditelja Jana Lawersa koji je 2014. na Festivalu MESS prezentirao predstavu pod naslovom „Samo za Sarajevo“, a koji je rekao kako se umjetnost rađa u vremenu između dvije greške, a da je ružnoća simptom siromaštva misli.
MESS kao estetizirana realnost utemeljena na etici poziv je na obračun sa ružnoćom i siromaštvom misli i kao takav je važan.
Unatoč činjenici da i susjedne zemlje izdvajaju zatno veća sredstva za svoje teatarske festivale, zahvaljujući iskustvu ljudi u MESS-u, te jednoj fanatičnoj posvećenosti MESS je i danas, kao što je bio šezdesetih ili u periodu opsade svijetionik slobode ne samo u Bosni, već u Evropi!
http://www.klix.ba/magazin/kultura/nihad-kresevljakovic-mess-je-svjetionik-slobode-u-bih-i-evropi/160908098
