blob

DOBRO DOŠLI U SARAJEVO bosanska kahvana kod braće Kreševljaković

29.02.2008.

Erna Mačkić: MOJA PRIČA: SAN O BOLJEM ŽIVOTU

28 februar 2008  Dvadesetsedmogodišnja J.F. od 1993. živi na području općine Hadžići, gdje je došla zajedno s majkom i još petero braće i sestara, nakon progona iz Foče 1992. godine i mnogo dana provedenih po raznim istočnobosanskim zatočeničkim centrima pod kontrolom snaga tadašnje Srpske Republike BiH

Ispovijest J.F. je tako bolno drugačija od drugih priča o ratu jer je ona sa samo 11 godina, kada je bila tek peti razred osnovne škole, više puta brutalno silovana. Ni danas ne zna imena osoba koje su joj to uradile, ali se sjeća onog što je preživjela.

Zbog posljedica silovanja, J. danas ne može imati djece. Vjeruje da joj se ništa gore od onog što je doživjela ne može desiti. Sanja da završi srednju školu, da nađe posao, kako bi mogla pokušati živjeti život barem koliko-toliko sličan onom kojim žive njene vršnjakinje.

Ima status civilne žrtve rata i mjesečnu materijalnu pomoć u iznosu od 500 KM (oko 250 eura).

O onome što je preživjela priča hrabro i gotovo bez suza. I pored svega, svoju ispovijest Justice Reportu završava sa puno optimizma i kaže da je spremna za bolju budućnost.

Djevojčica u zelenom džemperu
 
“Naoružani vojnici počeli su dolaziti u selo, a mi smo pred njima bježali u obližnju šumu. Oni su obično pljačkali i palili kuće.

 
Jednog dana su vojnici, njih pet ili šest, iznenadno došli na naša kućna vrata. Ispitivali su nas gdje su nam pare, gdje je vojska... Tada su odveli mog oca. Po nas su došli u sumrak istog dana i naredili da idemo s njima. Iznad naše kuće sastali smo se s ocem, kojeg nisam mogla prepoznati, lice mu je od udaraca bilo izobličeno.
 
Vojnici su nam svima naredili da se popnemo na kamion i odvezli su nas u stanicu policije u Miljevini. Moja najmlađa sestra, koja je tada imala osam mjeseci, nije imala ni cuclu, ali Bog dao da ne plače na tom putu.

U policiji je jedan čovjek pitao moga oca da li je živ neki naš komšija i gdje je. Otac je odgovorio da ne zna, a on ga je počeo udarati. Nisam to mogla gledati, a ništa nismo mogli ni uraditi. Vidjela sam samo kada mu je na čelu ugasio cigaretu.
 
Otac je ostao u stanici policije, a nas ponovo trpaju na kamion i odvoze u sportsku dvoranu ‘Partizan’. Kada smo tamo došli, zatekli smo na podu razbacanu neku odjeću, i na tome smo spavali. Tu smo ostali deset dana. Nije bilo struje, a za svih deset dana nam nisu davali ništa da jedemo. 
 
Jedan od stražara koji nas je čuvao govorio je da možemo izići da kupimo nešto za jelo, ako imamo para. Mi nismo imale. Druge žene su izlazile i kupovale hljeb. Ja sam skupljala mrvice hljeba i vodu, koju su nam donosili, i time smo hranili moju malu sestru.
 
Drugu noć našeg boravka u ‘Partizanu’ došao je jedan vojnik i rekao: ‘Ti u zelenom džemperu, ideš sa mnom, trebaš mi da počistiš stan.’ Ta u zelenom džemperu bila sam ja. Kad smo došli u stan, naredio mi je da se okupam.
 
Otišla sam i okupala se hladnom vodom jer nije bilo tople. Kada sam izišla iz kupatila, krenuo je prema meni, a ja sam potrčala prema prozoru. Htjela sam da skočim, a on me je uhvatio i spriječio. Onda me je silovao. Izgubila sam svijest dok je to radio. Kada sam došla sebi, rekao mi je da se vratim odakle sam i došla. Nisam smjela. Vani je bilo puno vojnika. Kada je svanulo, on me je vratio u ‘Partizan’, gdje sam našla majku. Nije me ništa pitala. Znala je šta mi se desilo.
 
Vojnik koji me je prvi silovao bio je naoružan i govorio je drugačijim akcentom. Mislim da nije bio iz Bosne. Ne znam kako se zove.
 
Iduću noć ponovo je došao taj isti vojnik i odveo moju majku i mene. Stražaru je rekao da se nećemo puno zadržati, da samo trebamo nešto očistiti. Došle smo u neki stan, on je naredio da se okupamo, a kada smo to uradile, silovao me pred majkom, a onda nju preda mnom. 
 
Nikada tu scenu neću zaboraviti. Plakale smo, ali nismo smjele pričati. Kada je sve završio, opet je rekao da idemo, ali mi nismo smjele. Ujutro nas je on vratio u ‘Partizan’. 
 
Poslije toga, mene je svaku večer, sedam noći zaredom, odvodio. Kada god bi došao po mene, moji braća i sestre, od kojih sam bila najstarija, govorili su: ‘Seko, idi.’ Nisu znali šta mi radi... Imala sam tada kratku kosu i ličila na dječaka, ali nije mu to smetalo da me izdvoji iz te mase ljudi.
 
Jedan dan su došli i rekli da idemo na razmjenu u Kalinovik. Ipak su nas odveli u jednu školu, koja je već bila puna zarobljenika. Tu nam je prišao jedan čovjek, obratio se mojoj majci i rekao da će me odvesti. Majka je mislila da će me i on silovati i počela je plakati, ali me je i on odveo.
 
Dok me je vodio, rekao je da se ne plašim, da zna moga oca, i odveo me svojoj kući. Tamo su bile njegova žena i sestra, i rekao im je da mi nađu nešto robe, da se presvučem. On je tu noć morao da ide na liniju, a meni je rekao da ne izlazim do jutra, i da se, kada svane, vratim sama u školu.  
 
Kada sam se vratila, majka me opet nije ništa pitala. Tek kasnije, kada smo oslobođene, ispričala sam joj šta se desilo te noći i da mi je taj čovjek pomogao.
 
I u školi u Kalinoviku smo ostali desetak dana. Tu su nam davali hranu, a spavali smo na strunjačama. Jedan dan su opet došli i rekli da idemo na razmjenu, a odveli su nas u mjesto Jažići, iznad Kalinovika, i zatvorili u neki magacin u kojem su bili tenkovi. Tu je bilo strašno hladno. Spavali smo na paletama, a nuždu vršili u nekoj kanti. Tu me niko nije tukao, niti me izvodio.
 
Napokon, nakon otprilike sedam dana, došao je neki čovjek, Srbin, i tražio moju mamu. Ona nije htjela da se javi jer je mislila da opet hoće da je vode na silovanje. Nakon što je par puta pitao za nju, ona se ipak javila. On joj je tada rekao da pokupi svoju djecu, te izveo još jednog dedu i nenu, i rekao da idemo na razmjenu. I pustili su nas na tu razmjenu. Išli smo u koloni. Deda je išao naprijed i morao je da nosi bijelu zastavu.”
 
Spas u zadnji čas
 
“Čovjek koji nas je izveo iz sale rekao nam je da imamo dva sata da pređemo planinu Rogoj, a ako i minutu zakasnimo, počet će pucati po nama i sve nas ubiti.  
 
Krenuli smo. Najmlađu sestru sam ja nosila u naručju, a mama najmlađeg brata. Ostali su hodali. U jednom trenutku shvatili smo da smo u minskom polju i vidjeli da usred polja leži muško tijelo. Zastali smo. Mislili smo da je to kraj. Onda smo u daljini vidjeli neke vojnike. Nismo znali čiji su, ali smo ih počeli dozivati da nam pomognu. I došli su i izvukli nas. Tek kada su se približili, vidjeli smo da nose oznake Armije BiH.
 
To je bio kraj jednog dijela naših patnji. Oni su nas doveli u neku zemunicu, dali nam malo čaja, a onda nas odvezli u jedan hotel na planini Igman, gdje je već bilo puno izbjeglica. Tu smo ostali jednu noć, a onda prešli u školu u Tarčin, gdje smo, zajedno sa drugim izbjeglicama, ostali naredna tri mjeseca. Nakon toga su nam dali, cijeloj našoj porodici, jednu kuću na području Hadžića na korištenje. Tu moja majka i braća i sestre žive i danas. Njih šestero zajedno. 
 
Ja sam se u toku rata i razboljela, pa su me, samu, pripadnici UNPROFOR-a prevezli u bolnicu u Sarajevu. Doktori su me pregledali i mislili su da sam trudna. Nisu me ni pitali, a ja im nisam mogla objasniti da kada sam prvi put silovana, još uvijek nisam imala ni prvu menstruaciju. Ležala sam tu mjesec i po. Pošto je grad bio u opsadi, niko nije došao da me vidi. Neko je ipak našao načina da mojoj majci javi da sam umrla.
 
Kada sam napokon izašla iz bolnice, i uspjela se nakon skoro šest mjeseci vratiti u kućui gdje je bila moja porodica, majka me nije prepoznala. Onda je počela plakati i samo je govorila: ‘Živa si, hvala Bogu...’
 
Ostali smo živjeti u toj kući do kraja rata. Ja sam položila preostale razrede osnovne škole. Htjela sam ići u srednju školu, ali nismo imali para za mene. 
 
Oca nikada nismo pronašli, do danas. Čak ni njegove kosti. U jednom trenutku smo morali prijaviti da je mrtav kako bi majka dobijala penziju, da imamo od čega živjeti.
 
Godine 2003. sam se udala. Nikada s mužem nisam pričala o tome šta sam preživjela. Nije me ni pitao. Iznajmili smo stan i živjeli. On je povremeno radio, kada ga neko zovne da mu nešto uradi. Preživljavali smo u malom stanu, bez vode. Međutim, 14. februara ove godine muž mi je poginuo. Sad ne znam šta ću ni gdje ću. Najviše bih voljela završiti srednju školu, pokušati naći posao. Ne znam šta će biti dalje, ali ničega se ne bojim. Valjda mi se od ovoga što sam preživjela ništa gore ne može desiti.”
 
Podaci iz presuda
 
Prema podacima Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva, na području općine Foča u toku rata je nestalo 2.752 građana nesrpske nacionalnosti, mahom Bošnjaka. Od tog broja je za njih 1.899 potvrđeno da su ubijeni, a 853 se još uvijek vode kao nestali.
 
Nekadašnja sportska dvorana “Partizan” jedno je od mjesta masovnih silovanja djevojčica, djevojaka i žena u Foči. U logor je pretvorena već na samom početku rata 1992. godine. Svi zatočenici su bili Bošnjaci, a najviše je bilo žena i djece, ali su zatvarani i stariji ljudi. Zatočenici su boravili u neuslovnim prostorijama, izgladnjivani su te podvrgavani fizičkom i psihičkom zlostavljanju. Skoro sve žene su više puta silovane.
 
Prema haškim optužnicama, u “Partizan” su obično uvečer ulazili naoružani vojnici, uglavnom u grupama od po tri do pet njih, i izvodili žene. Kad bi se žene opirale ili sakrivale, vojnici su ih tukli ili im prijetili da bi ih primorali na poslušnost. Vojnici su žene iz “Partizana” odvodili u kuće, stanove ili hotele, da bi ih tamo seksualno zlostavljali i silovali.
 
Zbog silovanja žena u Foči, pred Tribunalom u Haagu su osuđeni Dragoljub Kunarac (na 28 godina), Radomir Kovač (20 godina), Zoran Vuković (12 godina) i Dragan Zelenović (15 godina). Pred Sudom BiH u Sarajevu su za iste zločine kazne izrečene Radovanu Stankoviću (20 godina), ali se on od maja 2007. nalazi u bijegu, te Gojku Jankoviću (34 godine) i Neđi Samardžiću (24 godine).
 
Presudom koju je 2001. godine Tribunal izrekao Dragoljubu Kunarcu i ostalima, silovanje je po prvi put u historiji proglašeno zločinom protiv čovječnosti, te je zaključeno da je korišteno kao oruđe terora.
 
Sredinom maja 1992. godine civili Bošnjaci sa područja općine Kalinovik, većinom žene, djeca i stariji, te drugi civili koji su dovođeni iz okolnih mjesta, zatvarani su u osnovnoj školi u Kalinoviku. Žene i djevojčice koje su ovdje bile zatočene, silovane su. Na području ove općine zatočenički centar formiran je i u vojnom objektu “Barutni magacin”.

29.02.2008.

Predsjedničko selo: BLOGGER DANA O VEČERNJOJ ŠKOLI EU

Prenosimo post koji je predsjednik Predsjedništva BiH Željko Komšić postavio u petak na svom blogu zeljkokomšić.blogger.ba , nakon kritika zbog neprisustvovanja sastanku bh. lidera sa komesarom Evropske komisije za proširenje Olli Rehnom u Briselu u četvrtak.

Brisel...

Bio u Briselu! Održavao se sastanak Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u BiH!

Također, komesar Evropske unije za proširenje Oli Ren (Olli Rehn), zakazao je jednu vrstu seminara za političke lidere BiH na kojem bi im trebao objasniti šta je to Evropska unija i kako funkcioniše.

U prvi mah su to nazvali seminarom, ali kako im se učinilo da "seminari" (internacionalni izraz) ili work shop (engleski izraz), ili večernja škola - naš originalni izraz, nisu baš prikladni za okupljanje bilo kakvih lidera (prije svega zbog njihovog dostojanstva), nazvali su to sastankom!

Još prije nekih mjesec dana, kada se ovo počelo organizovati, rekao sam im da tome neću prisustvovati. Ja ipak spadam u red ljudi koji su sigurni da sve ono što Evropa očekuje od nas, nama zapravo treba zbog nas samih, a ne da se dokazujemo bilo kome u Evropi i da tako lažemo i njih i sebe! Da budem banalan, nosimo Bossova, Armanijeva i slična odijela, a potkošulje nam poderane! I nije nas zbog toga stid jer se, za Boga miloga, to ne vidi! Spolja gladac, unutra jadac!

Pogotovo nisam želio da dijelim strah evropskih birokrata od ponašanja Beograda i da me, u ime tog straha, ubjeđuju kako moram prihvatiti sve što Beograd i Milorad Dodik hoće! Pa čak i tu navodnu reformu policije, jer Beograd i Mile su ljuti zbog Kosova!

Znam da većina ljudi ne zna detalje onoga što oni zovu reformom policije, jednostavno ih to ne interesuje. Znam da naši ljudi imaju osjećaj mučnine kada naši političari počnu da im objašnjavaju reforme i napredak, a na svom novčaniku, džepu, svojoj porodici, svojoj svakodnevnici, vidiš da baš to i nije tako.

S obzirom da mi nije cilj izazivati mučninu kod onih koji ovo prate, neću vam ni ja objašnjavati tzv. reformu policije u BiH. Ali svakog evropskog birokratu, uključujući i Miroslava Lajčaka, pitat ću, da li bi ovo što nam oni nameću kao odlično rješenje i proizvod dogovora domaćih političara, voljeli vidjeti u svojoj zemlji, kući, domu, Evropskoj uniji! Pa ih pitam, da li bi i oni pristali na diktiranje šovinista koji hoće da im rasture zemlju, i pri tome još vikali "joj, baš je dobro, daj nam još"!? E, ja neću!

Znam ja da smo mi skloni svemu!

Da, skloni smo svemu, mi političari, zbog moći, zbog pozicija, dobrih plaća, privilegija, slikanja sa evropskim i svjetskim liderima, laganja samih sebe i drugih, samo da bismo vječno ostali na vlasti! I nekima to uspjeva! Skloni smo da kleknemo, da kažemo da je dobro nešto što i sami znamo da nije, ma skloni smo svemu, generalno! Da ne ispadnem naivan, jasno je sve ovo meni bilo i ranije! Ali ne mogu i neću da se plašim nikoga, neću da se kajem sutra, jer danas nisam imao hrabrosti!

I hoću da, svako jutro kada ustanem i krenem da se brijem, pa se pogledam u ogledalo, sebi mogu reći: E moja budalo, naivčino, dobro je što nisi "savio kičmu", pa šta košta da košta!!! Loša stvar, loš postupak, loša politika je uvijek loša, i nikada se neće moći popraviti. A ja samo želim da u svom životu radim što manje loši stvari! I iz nekih, moguće, sasvim iracionalnih razloga ne kajem se, i stojim iza svakog svog poteza!

P.S. Znam da u meni ima nekog skrivenog i nepotrebnog mazohizma, jer volim kada me napadaju primitivci, sofisticirani šovinisti, beskičmenjaci, nacionalisti, lopovi, kriminalci, ratni zločinci, itd.

P.P.S Bilo bi zaista interesantno kada bi vam oni, koji su učestvovali na sastanku kod komesara Evropske unije za proširenje, iskreno ispričali o čemu je tu bilo riječi. Ali suludo je očekivati da će se bilo ko od njih toliko javno poniziti!

zeljkokomsic.blogger.ba/radiosarajevo.ba

29.02.2008.

Džuma/Petak: PRUŠČAK IZ RAJSKIH BAŠČI

Bog postoji ali ne kao ostale stvari; on nije tielo niti materija niti svojstvo niti ima lik ni granicu i kraj. Ne može se za njega reći: šta je, ni kakav je. On nije na nekom mjestu niti vrijeme na njega utječe, jer su to sve oznake onoga što je postalo i šta je moguće.

Hasan-Kafi Pruščak, Rajske Bašče - O temeljima vjerovanje (Revdatul-džennat fi usulil-i'tikadat), preveo H. Mehmed Handžić, Prva mulsimanska nakladna knjižara, Sarajevo, str. 25

29.02.2008.

Zanimljivo selo: DANAS JE 29. FEBRUAR, DAME NAVALITE !

Iako to mnogi ne znaju, žene već stoljećima imaju dan kada mogu isprositi ruku svog odabranika - 29. februara

Iako danas nije neobično da žena zaprosi muškarca, nekada nije bilo tako: žene su dolazile na svoje samo jednom u četiri godine. Onaj jedan dodatni dan u prijestupnoj godini, 29. februara, ženama je dana prigoda za prošnju izabranika svog srca. Na taj su dan slale anonimne i duhovite ljubavne poruke svojim muškarcima ili onima koje su pokušavale osvojiti. Te je razglednice napisane između 1900. i ranih četrdesetih godina skupio David Watkins i predstavio ih javnosti.
U Irskoj je taj dan nazvan St. Bridget´s Complaint (Pritužba sv. Brigite), a tradicija je započela u 5. stoljeću kada se sveta Brigita požalila svetom Patricku da žene moraju predugo čekati na prošnju. Legenda kaže da je tada sveti Patrick zaključio kako je idealan dan da žene preduhitre svoje polovice 29. februara. B­­ritanski je zakon taj dan ignorirao pa se smatrao idealnim da »liječi« i nepravdu prema ženama.
Takva je praksa prvi put zabilježena 1288. kada je Škotska prihvatila zakon koji je dopustio ženama da toga dana prose svoje muške polovice. Isto je tako, prema tom zakonu, svaki muškarac koji odbije prošnju u prijestupnoj godini na taj dan morao platiti kaznu. A cijena kazne mogao je biti samo poljubac, svilena haljina ili par rukavica. U Americi je taj je dan nazvan danom Sadie Hawkins, prema jednoj od junakinja stripa Li´l Abner, američkog crtača Ala Cappa, koji je izlazio od 1930. do 1970. Sadie je glavna preokupacija bila kako navesti muškarce da je zaprose. No mnogi ljubitelji toga stripa slavili su Dan Sadie Hawkins u studenome kada je Al Capp prvi put spomenuo Sadie.
Grci su pak praznovjerni i vjeruju da će parovi koji se vjenčaju na prijestupnu godinu biti nesretni. Navodno, jedan od pet zaručenih parova u Grčkoj izbjegava vjenčanje tijekom prijestupne godine. (inoptimum)
29.02.2008.

Dizajnersko selo: POSTER TARIKA JESENKOVIĆA U HONG KONGU

Na ovogodišnjem 'Hong Kong International Poster Triennial'  među radovima iz 40-tak zemalja našao se i poster Tarika Jesenkovića 'Okey'. Trijenale u Hong Kongu predstavlja jedan od najznačajnijih izložbi koje organizira Hong Kong Heritage Museum u saradnji sa  Council of Graphic Design Associations (Icograda). Ova izložba prati razvoj i nove trendove u dizajniranju postera  nudeći neku vrstu  vizualnog kaleidoskopa svjetskih kultura.  Izložba će biti otvorena do 19. maja 2008.

Žiri trijenala ove godine su sačinjavali Stanley Wong Ping Pui (Hong Kong), Han Jiajing (Mainland China), Shin Matsunaga (Japan), Garry Emery (Australia), Anette Lenz (France) i Rick Valicenti (USA). Iako Tarik Jesenković nije bio među 11 nagrađenih postera treba naglasiti da je ove godine direkcija izložbe primila  2.252 rada od 737 dizajnera iz skoro svih dijelova svijeta od kojih je njih samo 67 uvršteno u zvaničnu selekciju trijenala koja je bila podijeljena u 4 kategorije: "Ideological", "Promotion of Cultural Events", "Commercial and Advertising" i "Thematic - Children". Zanimljivo je napomenuti da je u tu selekciju ušao i plakat Čedomira Kostovića "Your Child Next" ispred američke asocijacije dizajnera. (Kostović je ujedno član i ULUPUBiH-a, tako da imamo dva Bosanca u izboru). Čestitamo Tariku i Čedomiru, te  preporučujemo da posjetite web stranicu  http://www.tarikdesign.com.ba/

29.02.2008.

Sarajevska zima: PROGRAM ZA 29. FEBRUAR

Dom Armije: Filmski svijet Laura Antonija i Frederica Corada od 10:00 do 18:00h

Galerija Novi grad: Izložba slika Sunčani pejzaži Tomislava Perazića u 19:00h

BKC: Fado u 24 slike u sekundi u 20:00h

„Fado u 24 slike u sekundi“, Portugal Cátia Garcia, vokal, Nel Garcia, gitara Samuel Cabral, Portugalska gitara Miguel Amaral, Portugalska gitara João Penedo, kontrabas Ideja: Frederico Corado i Cátia Garcia Video: Frederico Corado

Nakon glavne uloge u “Alisi u Zemlji čuda” i igranja u “Zvuku muzike”, Cátia Garcia predstavlja svoj novi komad, odavanje časti vezi između fadoa i filma. Iako raspršena u vremenu i malom broju filmova, povezanost između fadoa i portugalske kinematografije (i nekih internacionalnih rilmova) je od velikog značaja, i uzeta je za osnovu
nekih od najpoznatijih portugalskih filmova, kao što su “Severa”, “A Canção de Lisboa”, “Capas Negras” ili “Verdes Anos”. Upravo tu povezanost Cátia Garcia naglašava u ovom komadu, kroz putovanje kroz vrijeme, filmove, glumce, kompozitore, fado izvođače i autore, a sve povezano filmom i fadoom. Ovo je putovanje kroz kinematografiju i fado, taj posebni portugalski način života...

29.02.2008.

Gradjansko selo: REAKCIJE NA MANIPULACIJE

Mi, građanke/gradjani Sarajeva, ogorčeni smo posljednjim sapoštenjem Kantonalne koordinacije boračkih organizacija koje predstavlja ne samo manipulaciju borcima ovog grada, već i manipulaciju potpisanim udruženjima, navodno prisutnim na vanrednoj sjednici.

Kontaktirajući neka od navedenih udruženja: Organizaciju "Zlatni ljiljan i Zlatna policijska značka", Udruženje paraplegičara, Savez antifašista i boraca NOR-a, rečeno nam je da organi navedenih udruženja nisu donijeli ovakav zaključak, te da njihovi predstavnici nisu bili na navedenom sastanku. Također nam je rečeno da unutar samih udruženja nije bilo razgovora na ovu temu, te da oni oštro osuđuju ovakvu manipulaciju njihovim imenom i njihovim članovima.

Svjesni smo da kantonalni prmijer Silajdžić koristi činjenicu da se ova udruženja djelomično finansiraju iz budžeta Kantona Sarajevo, te da zbog sopstvenog straha od odgovornosti i preuzimanja iste, koristi navedena zbog manipulacije javnosti u svrhu očuvanja sopstvene pozicije. Pri tome ne prezaju ni od stvaranja razdora izmedju gradjana i boračkih organizacija, sto moze imati vrlo ozbiljne posljedice.

Mi, građani Sarajeva, znamo da boračka populacija podržava proteste, jer njihovi članovi su od početka tu među nama, učestvuju u našim diskusijama i organizaciji protesta. I ne dozvoljavamo da se njima manipuliše, jer oni su se i u ratu borili za Sarajevo, a spremni su, što su svojim prisustvom i pokazali, boriti se za njega i u miru.

Građanke/gradjani

28.02.2008.

Ljudsko selo: KOMENTAR BRANITELJA BOSNE I HERCEGOVINE

Dragi moji "blobovci"!!!
I bez vaseg teksta, ja sam razocaran u sve one koji se predstavljaju i govore u moje ime. Niti sam ih birao, niti imam priliku da ih biram, jer nemam pojma gdje se to oni biraju. Imam 35 godina , invalid sam duplo vise od toga i to onaj sa predznakom ratni, ranjem sam za vrijeme agresije 5 puta, a danas sam u invalidskoj penziji u koju sam otisao sa dijagnozom PTSP-trajna promjena licnosti-neizljecivo, i da dodam da su mi na komisiji za ocjenu radne sposobnosti rekli da moja niti jedna ratna ozljeda nema uticaja za odlazak u penziju (imam par metaka u glavi, jedan u vratnom dijelu kicme, i jedan mi je slucajno rasrskavajuci pukao u stomaku i raznjeo dobar dio unutrasnjosti istog), ali eto penzionisase me kao "ludaka" i dadose mi civilnu invalidsku penziju iako sam u istu otisao iz profesionalnog sastava vojske, za koju vise i neznam kako se zove. Svakodnevna borba za goli opstanak mi ne omogucava da se pojavim na nekim od protesta koji organizuju "nepoznati" kako ovi veliki borci kazu, ali isto tako moram vam reci da mi, eto kao oci i nemozemo nista uraditi, jer smo izgubljeni i oni su svjesni toga. Zadeverali su nas nasim problemima, pa nemozemo stici rijesavati kolektivne. U svakom slucaju, barem sto se mene tice, rjesenje svih problema je u vama, obrazovanoj i patriotski opredjeljenoj mladezi. A, sto se tice borackih organizacija uzmite ratne biografije ljudi koji su im na celu pa ce vam sve biti puno jasnije o kome se tu radi. Npr. u Dobrinji predsjednik boracke organizacije je covjek koji je na silu (mobilizacijom) izvucen iz podruma, nije za sve vrijeme agresije ispalio metka, a cijelu je proveo kao pripadnik logistike. samo da napomenem jos jednom, ja ga nisam birao!!!
Izvinite na malo duzem postu, ponijelo me :)))

28.02.2008.

Sarajevska zima: PROGRAM ZA 28. FEBRUAR

Collegium artisticum: Izložba Umjetnošću protiv siromaštva, Iustitia et Pax BiH u 19:00h
Kamerni teatar 55: Premijera predstave u režiji Aleša Kurta:  Muholovac u 20:00h                 Turski kulturni centar: Izložba savremene turske keramike                                                              Ostali programi za današnji datum.

28.02.2008.

Pero Luković: FAQ ILI NAJČEŠĆE POSTAVLJENA PITANJA O MISTIČNOJ SRBIJI POSLE LEGENDARNOG MITINGA:

Petar Luković, Feral Tribune, 27/02/2008

001: KAKO IZGLEDA DANAŠNJA SRBIJA, SEDAM DANA NAKON DOSTOJANSTVENOG A POSEBNO EKSTREMNO MIRNOG MITINGA ZA SRPSKO KOSOVO, SA SAMO JEDNIM POGINULIM, NEKOLIKO STOTINA POVREĐENIH I ŠTETOM U SUMMA SUMMARUM OD SVEGA NEKOLIKO (DESETAK) MILIONA EVRA?

Srbija izgleda kao od zlata jabuka: rumena, hrabra, spremna, samozadovoljna, vojnički sposobna da poništi šta joj se hoće, samo da joj se hoće. Politički, nikad jača: Vojislav Koštunica, sem efemerne funkcije Predsednike Vlade, na mitingu je preuzeo funkciju Ministra inozemnih poslova, Ministra unutrašnjih poslova, Ministra ekonomije, ruskog ministra bez portfelja zaduženog za Srbiju i ministra propagande nakon što je u nezapamćenom transu urlikao kao Goebbels, a svoj body-language prilagodio Goeringu, klateći se tikovima sa severnog na južno Kosovo pitalicama: „Ima li koga među nama nekog ko nije s Kosova?“. Da je bilo tehničke komunikacije između Zvezdare i Koštunice, objasnio bih mu da nisam s Kosova, već iz Kraljeva, i da me svečano zabole nježnik za ovu vrstu pravoslavnog kviza, ali kako je miting ulazio u svoje efemerno ludilo – podržano govorom Najvećeg Bošnjačkog Srbina Emira Kusturice koji je pokušao prisutnima da objasni da je kosovski mit veći od mita Hollywooda i da su tog časa ovdašnje anacionalne pizde u „mišjim rupama“ jer je Kosovo deo Srbije, sve uz bolesno erotsko klicanje mase „Emire, Srbine“, bilo je sasvim jasno da ćemo već sutra u „Politici“, „Večernjim novostima“, „Pravdi“, „Pressu“ ili „Kuriru“ dočekati onu vrstu matematičkog orgazma koji se frlja ciframa od 200.000 prisutnih na mitingu do milion i po ljudi, sve uz uveravanje da je „malecka manjina“ učestvovala u neredima i da to nije uopšte bitno u času kad je prekršeno „međunarodno pravo“ što nam daje apsolutnu slobodu da im svima plameno jebemo majku, pizda im lepa materina međunarodna! Što bi rekao Svemoćni Koštunica: „Mladi su samo branili međunarodno pravo“. Naravno, international law zapakovano je u nike-kutije, dok nije pao Benetton. A potom i Levi’s. Sve žrtve srpske kosovske slobode!
...
nastavak teksta u možete pročitati u komentarima (!!!)

28.02.2008.

Intimno ili "odniokud" selo: NISMO SVI ISTI I ZATO JE SVE TAKO ŠAROLIKO I LIJEPO

Da, ponekad se ne slažemo jedni sa drugim. Da ponekad napišemo nešto što vam se sviđa, a ponekad nešto što vam se ne sviđa. Ponekad se slažemo, a ponekad imamo drugačije mišljenje od vašeg. Imamo svoje mišljenje i namećemo ga onoliko koliko je logika na našoj strani. I logika je ponekad relativna pa se učini ono što je jednim logično da je drugim ne logično. Tako valjda te stvari funkcioniraju. Pitanje  je koliko smo spremni otrpiti ono što nam se ne sviđa, ono sa čim se ne slažemo,  koliko smo spremni razmisliti o drugačijem mišljenju... Koliko smo spremni prihvatiti da drugačije mišljenje može biti razlog tuđeg promišljanja u nekoj dobroj namjeri da se dođe do nekog odgovora. Sve čak zvuči logično ali koliko smo zapravo spremni da ovo prakticiramo. Koliko smo spremni prihvatiti drugačije ljude i drugačija mišljenja???

Zašto uopće ovo sve pišem sada? Niko nas ne kritizira, niti nam se iko u posljednje vrijeme  naspominjao majke zbog nečega s čim se ne slaže, a što se ponekad i događalo. Dakle, zašto? Zato što mi je uvijek pomalo bljutavo pisati ovakve stvari kada do takve situacije dođe. Ljudi su različiti, a razlikuju se uglavnom po namjerama. Upravo namjere ih s Božijom pomoći (za one što vjeruju u to) učine dobrim ili lošim ljudima!!!

Pokušajmo biti bolji ljudi, makar zbog nas samih.

selam/mir/peace/pace/shalom

27.02.2008.

Umjetničko selo: IZLOŽBA "8372 NISU DOŠLI" DOBILA LIKOVNU NAGRADU GRADA RIJEKE

RIJEKA - Riječko poglavarstvo prihvatilo odluku povjerenstva za dodjelu likovne nagrade Grada Rijeke "Ivo Kalina" Seni Kulenović, autorici koncepta izložbe "8372 nisu došli", održane u galeriji "Kortil" u Rijeci tijekom veljače 2007. godine.

Na konferenciji za novinstvo predsjednik povjerenstva Branko Franceschi je, obrazlažući odluku, rekao kako se stručno povjerenstvo složilo da je ta izložba ostvarila vrhunski domet predstavljanja suvremenog umjetničkog stvaralaštva.

Sena Kulenović (rođena 1966. u Zagrebu, gdje i živi. Završila je studiji engleskog jezika i povijesti umjetnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu), stoji u obrazloženju, uspjela je senzibilnim izborom umjetnika, umjetničkih djela i postavom prilagođenim galeriji "Kortil" ostvariti emotivno nabijenu, estetski vrhunsku, te stilski i kvalitativno uravnoteženu posvetu žrtvama pokolja u Srebrenici.

Povjerenstvo je ocijenilo da se koncepcijom izložbe uspjelo izbjeći zamku patosa i politikantstva optužbe te da se dramu Srebrenice predstavilo kao međunarodno razumljiv simbol užasa ratnog zločina i genocida.

Na ovoj su izložbi predstavljeni radovi bosansko-hercegovačkih umjetnika Gordane Anđelić-Galić, Andreja Đerkovića, Anura Hadžiomerspahića, Šejle Kamerić, Tarika Samaraha i Ajne Zlatar, a organizator je bilo Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba.

Nagrada "Ivo Kalina" dodjeljuje se za najbolju likovnu izložbu na području suvremene umjetnosti tijekom godine u galerijskim i javnim prostorima na području Rijeke i to za najbolju samostalnu izložbu ili autorsku koncepciju izložbe.

Dodjela nagrade bit će 11. ožujka u riječkoj Gradskoj vijećnici.

 

27.02.2008.

OBJAVLJENO NA DANŠNJI DAN 2007-e

Haško selo: FAVORITI KOJIM JE AUTSAJDER PRIREDIO DEBAKL!!!

Ukratko, moglo bi se reći da smo danas izgubili rat protiv susjedne Srbije započet tamo neke davne godine. Dovoljno davno da im se to zaboravi. Naša sjećanja tu očigledno ne vrijede. Unatoč lošem predosjećaju pred donošenje presude ovo je ipak neprijatno iznenađenje. Definitivno, težinu  ove presude nose prevashodno sudije koje su se o njoj izjašnjavale. O tome nema nikakve dileme. Ipak, tačno je da, kao što neki napisaše u komenatrima, veliki dio krivice pada na stranu bosanskog tima koji očigledno nije uspio da u Sudu poentira ono što je običnom građaninu bilo “jasno k’o dan”. Ta jasna istina glasila je kako je na Bosnu izvršena agresija, te da je nad njenim građanima počinjen genocid. Tako je bar bilo do današnjeg dana!

U jednoj ozbiljnoj državi neuspjeh bosanskog tima bi morao biti predmetom šire rasprave. Drugim riječima, na njima je sada da nam objasne kako to da Srbija i Crna gora u Bosni nisu počinili, niti podržavali genocid kada smo mi svi bili potpuno ubjeđeni da jesu. Zašto Francis Boyle koji je  pokrenuo postupak nije ostao u timu i šta je prava istina o izbacivanju građana drugih vjerosipovijesti i nacija iz “naše” optužnice? Tačnije, zanima me sve ono što će ovu čudnu odluku Suda uobličiti u tekst razumljiv običnom građaninu koji se sjeća nečega što nema veze sa onim što je čuo u današnjoj presudi!

Izjava našeg šefa tima g. Sakiba Softića da “djelomično možemo biti zadovoljni ovom presudom” me je podsjetila na odjavnu izjavu Seje Hadžijahića kada smo u nogometu nakon vodstva izgubili od Hrvatske sa 3:2. Sejo je našim gledateljima rekao kako “možemo biti zadovoljni tim rezultatom”, tj. u prijevodu kako možemo biti zadovoljni porazom! Zašto bi bili zadovoljni ikakvim porazom???

Da ostanem pri fudbalskoj terminologiji. Naime, u svijetu logike nije smijelo biti nikakve dileme o današnjoj odluci Suda. Ovo mi je stoga  izgledalo kao da smo dogurali do finala u kome se naš prvi tim sastaje sa juniorima Srbije, a od kojih iako kao favoriti na kraju izgubimo ni manje ni više nego 13 : 2.

Ipak, niti je ovo bio fudbal, niti su Srbi izašli sa juniorima. Naprotiv, izgleda da je tu bilo puno internacionalaca i to iz cijelog svijeta. Ostaje još samo da se pitam jel' ovo bio naš prvi tim???

Počelo je sa šutanjem, a  završilo je  sa istim potezom iza kojeg ovaj put stoji cijeli svijet.

Ne ostaje ništa drugo nego da se napokon okrenemo budućnosti i da u nju zakoračimo onako kako jedino znamo - KAO DOBRI BOSANCI  KOJI SU UNATOČ SVEMU SPREMNI DA DIGNU SVOJ GLAS ZA PRAVDU I ISTINU, PONOSNO I BEZ STRAHA... I K TOMU JOŠ OBRAZOVANI !!! 
27.02.2008.

Lokalno selo: KO SE ZAŠTO BORI/O ???

Boračka populacija Kantona Sarajevo (iznimno je zabrinuta zbog sve učestalije aktivnosti neformalnih grupa koje na vaninstitucionalan način pokušavaju destabilizirati sigurnosnu situaciju u Sarajevu, čiju su slobodu borci skupo platili. Koordinacioni odbor boračkih organizacija danas je prezentirao zaključke jučerašnje vanredne sjednice posvećene sigurnosnoj situaciji uz ocjenu da politikanska djelatnost nepoznatih organizatora maloljetnih učenika i neupućenih građana, ima za cilj stvaranje tenzija, nesigurnosti građana te paraliziranje vlasti, uz nametanje nepovjerenja između građana te zakonodavne i izvršne vlasti.Oštro su osuđeni i ultimatumi za smjenu određenih dužnosnika, navodeći da se takva pitanja rješavaju u okviru institucija sistema.Članovi boračke populacije KS-a pozvani su da ne učestvuju u nenajavljenim i neadekvatno organiziranim okupljanjima, iza kojih "navodno ne stoji niko". Odbor je potcrtao da neće priznati nikakva neformalna okupljanja, neosnovane pritiske ili ultimatume te korištenje demokratije za bezakonje, anarhiju i entropiju sistema.

S druge strane, demobilizirani borci iz Federacije BiH najavili su jučer masovne proteste u petak u Sarajevu ako ne bude riješeno pitanje kontinuirane mjesečne isplate naknada nezaposlnim demobiliziranim borcima, koje im pripadaju prema važećem federalnom Zakonu o pravima demobiliziranih boraca i članova njihovih porodica.

A s treće strane, hiljade onih koji su odbranili Bosnu šute i gledaju kako se drugi predstavljaju i bogate na njihovoj borbi zaboravljajući da je za odbranu  Bosne i Hercegovine moralo biti puno puno više boraca od onog broja koji se vrti oko boračkih organizacija. Oni bi mogli organizovati najveće boračko udruženje za ukidanje prava boraca i usmjeravanje tih sredstava tamo od čega će svi građani imati korist, a naročito oni koji su ostali bez najmilijih ili bez dijelova svoga tijela.  Manipulacija boračkom populacijom je najneukusnija manipulacija nekih vladajućih stranaka koje su smislile da pokupuju čast boraca i odrede cijenu njihove borbe zaboravljajući da je to bilo neprocijenjivo. 

27.02.2008.

Humano selo: PRUŽI RUKU I BUDI DRUG

Pruži ruku i budi drug    je blog posvećen štićenicima Zavoda za djecu i omladinu Pazarić.

O sebi kažu:” Nismo nikakva organizacija, mi smo nekolicina običnih studenata iz Sarajeva. Nedaleko od našeg grada, postoji jedan mali svijet - svijet kojem želimo pokloniti radost. Svijet u kojem žive osobe koje ne smijemo zaboraviti. Taj svijet je Zavod za zaštitu djece i omladine sa posebnim potrebama Pazarić. Svi ljudi dobre volje, bez obzira na godine, spol, boju i naciju dobrodošli su u našim akcijama.

Ako ste voljni priključiti se ovoj ekipi savijesnih građana možete ih kontaktirati putem mailova: budalica22@hotmail.com, brat_i_sestra@hotmail.com, budi_drug@hotmail.com

Poručuju nam:”Ne dajte da vaša humanost spava! Dobra volja stvara čuda-postanite svijesni da lijepom gestom, toplom riječju i sitnicom za koju mislite da je bezvrijedna, nekome možete uljepšati stvarnost i pokazati da iza oblaka još uvijek sija Sunce...”

Toplo preporučujemo blog http://budidrug.blogger.ba/

27.02.2008.

Bojan Klima: PROKLETSTVO SATISHA NAMBIJARA

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda prije nekoliko je dana osudilo napade na veleposlanstva u Beogradu, međutim na zahtjev Rusije – koja je prijetila vetom – rezolucija je sadržavala i pohvalu vlastima u Beogradu, zbog poduzetih koraka u uspostavi reda u glavnom gradu Srbije.
Dobri, stari Ujedinjeni narodi. Organizacija koja nam je podarila Yasushija Akashija, Satisha Nambiara i Jacquesa Kleina. Uvijek neutralni. Uvijek pravedni. I prema onom koji pali i prema onom kojem je nešto spaljeno.
Yasushi se Akashi svojevremeno protivio zračnim udarima na bosanske Srbe zbog toga što bi takva akcija 'oslabila Miloševića' koji je – prema Akashiju – bio 'vrlo potreban Ujedinjenim narodima'. Satish Nambiar, prvi zapovjednik mirovne misije UN-a u bivšoj Jugoslaviji, smatrao je ratove u Hrvatskoj i Bosni 'medijski generiranom tragedijom', sve je sudionike proglasio 'istima', a Srbe je pohvalio da su bili 'jedini koji su priznali da nisu anđeli'. Vođeni takvom logikom, dužnosnici svjetske organizacije u Sarajevu odbili su, nekoliko godina kasnije, zahtjev nizozemskog zapovjednika u Srebrenici da se iz zraka napadnu snage bosanskih Srba zbog toga što Nizozemac nije pravilno ispunio neki formular.
Da li nekoga čudi što se Moskva i Beograd protive dolasku misije Europske unije na Kosovo i žele nastavak UNMIK-a?
Ponovno aktualiziranje mirovnih operacija na Balkanu podsjetilo me je na kratki razgovor s nekim mojim bivšim kolegom na faksu u Ohiou, početkom devedesetih, baš u vrijeme kada je u Hrvatsku trebala doći mirovna misija Ujedinjenih naroda. Bio je iz Gane. Kada sam mu rekao da mi se čini da i njegovi sunarodnjaci dolaze u Hrvatsku, da održavaju mir, prvo što je ispalio bilo je da su UN-ove mirovne misije vrlo popularne u njegovoj zemlji i da vojnici često podmićuju da bi uopće u njih pošli.
'Everybody comes back home with little fridges...' – rekao je uz zarazni smijeh koji često odlikuje ljude s njegova kontinenta. 'Little fridges'. Ja sam ga blijedo gledao, neshvaćajući u prvom trenutku što to povezuje nesretna mjesta poput Mokošice, Škabrnje ili Lovasa i portable-hladnjake. Onda sam shvatio – pa da, riječ je valjda o statusnom simbolu kojeg stanovnik Gane može priuštiti tek ako ode na drugi kraj svijeta, u uniformi svjetske organizacije.
Vojnici i časnici iz zemalja poput Gane, Gvatemale, Pakistana ili Fidžija u međunarodnim misijama svjetske organizacije zarađuju višestruko nego kod kuće. Ako se odluče upustiti u kriminal – mogu se, vjerojatno, 'zbrinuti' za cijeli život. Revizija financijskog i drugog poslovanja Ujedinjenih naroda - koja je provedena u posljednjih pet godina i čiji su rezultati nedavno objavljeni na Internet stranicama američke vlade – ukazuje na niz slučajeva u kojima je novac Ujedinjenih naroda masovno 'nestajao', a pripadnici mirovnih snaga i drugi djelatnici UN-a vjerojatno počinili kaznena djela.
U Indoneziji je nakon tsunamija lokalnim političarima plaćan mito da bi se dovršili od UN-a sponzorirani projekti obnove. U pojasu Gaze, djelatnici Ujedinjenih naroda optuženi su za seksualno maltretiranje. U Kongu su sudjelovali u ilegalnoj preprodaji zlata. Na aerodromu u Prištini podmićeni mirovnjaci izdavali su vize za Zapadnu Europu. Ukrajinski piloti u Liberiji krali su i preprodavali hranu koju su Ujedinjeni narodi slali tamošnjem narodu.
Dnevnik Washington Post nedavno je objavio da je Jacques Klein, bivši civilni upravitelj UN-ove mirovne misije u Istočnoj Slavoniji, kao zapovjednik mirovne misije Ujedinjenih naroda u Liberiji imao 'neprikladan odnos' s nekom ženom, koja je - dok je 'hodala' s tim bivšim generalom američke vojske - njegove planove dojavljivala Charlesu Tayloru, tamošnjoj verziji Radovana Karadžića, kojem se upravo sudi u den Haagu.
Ekipa od 19 istražitelja otkrila je u posljednje dvije godine na East Riveru, u sjedištu Ujedinjenih naroda, desetke poslovnih ugovora – u vrijednosti od više od 600 milijuna dolara - koje je svjetska organizacija zaključila bez poštivanja pravila o natječaju. Barem 25 milijuna dolara potrošeno je na nelegitiman, nenamjenski način. Pod istragom je barem 17 djelatnika svjetske organizacije, dok je u New Yorku osuđen jedan, zbog primanja mita i dodjele poslova jednoj državnoj tvrtki iz Indije, u vrijednosti od više od 100 milijuna dolara.
Ujedinjeni narodi do sada rezultate ovakvih poraznih revizija poslovanja nisu objavljivali, služeći se njima tek kao 'korektivom' za svoje glavne menadžere. Pod pritiskom zapadnih država, koje svjetskoj organizaciji osiguravaju lavovski dio proračuna, rezultati istraga prvi su put objavljeni na Internetu. Nakon toga je Grupa 77, koja okuplja zemlje u razvoju, predložila da se Odjelu unutrašnje kontrole smanji proračun te zatražila 'bolju kontrolu kontrolora'
John Bolton, nesuđeni američki veleposlanik u svjetskoj organizaciji, u široj je javnosti najpoznatiji po izjavi da se 'u finkcioniranju Ujedinjenih naroda ne bi primjetila nikakva razlika kada bi – kojim slučajem – nestalo gornjih deset katova nebodera na East Riveru.' Bolton nije mislio na događaj poput 11. rujna. Mislio je na kronično dangubljenje i prelijevanje iz šupljeg u prazno, koji – po njemu - karakteriziraju radnu svakodnevicu u sjedištu svjetske organizacije. Bolton je inače rekao da slično misli i o većini vladinih zgrada u Washingtonu. Jednostavno rečeno, da im oduzmete trećinu prostora, urede iznajmite nekom drugom, a otpustite zaposlene – ta bi ministarstva i agencije svoj posao obavljala isto kao i prije, a trošak bi bio manji.
Dobar dio ovdašnjeg tiska bio je sablažnjen Boltonovom izjavom – kao i u Hrvatskoj, Ujedinjeni su narodi svojevrsna 'sveta krava' za većinu američkih novinara. Međutim, za razliku od Sjedinjenih Država, Hrvatska je imala priliku iskusiti mirovnu misiju na svom teritoriju. Navedeni podaci o raširanom podmićivanju, krađama i 'neutralnosti' na terenu možda i ne čude mnoge od Vas koji ste svojevremeno ili televizijski pratili rad UNPROFOR-a ili ste bili s njim u izravnom kontaktu.
Ono što mene čudi je brz zaborav te hvaljenje i ponos činjenicom što hrvatski vojnici i policajci danas sudjeluju u čak 15 mirovnih misija Ujedinjenih naroda. Petnaest, od Cipra pa do Kašmira i istočnog Timora.
Blago nama, sada smo mi nekom drugom nesretnom narodu 'Satish Nambiar'.
Kritičari NATO saveza stalno se groze mogućnošću referenduma o članstvu. Čovjek se zaista mora gorko osmijehnuti. Ne bi li bilo poštenije zatražiti referendum o sudjelovanju u mirovnim miisijama UN-a?
http://washingtonrocks.blog.hr/2008/02/index.html

 

27.02.2008.

Selo veselo: PROPISI ZA MUFLONE I SLIČNE

27.02.2008.

Čitalačko selo: KAREN ARMSTRONG O POSLANIKU NAŠEG VREMENA

U izdanju izdavačke kuće Buybook objavljena je nova knjiga Karen Armstrong: Muhammed: Poslanik za naše vrijeme. Nijedan pogled na moderni svijet ne može biti potpun bez razumijevanja islama. Da bi shvatili islam, moramo razumijeti Muhammeda – kao poslanika i čovjeka. O Muhammedu je više poznato nego o životu osnivača ijedne druge glavne vjerske tradicije, ali je ipak priča o njemu i njegovom životu često pogrešno shvaćena, čak se i namjerno iskrivljava. Karen Armstrong, autorica bestselera Historija Boga, sada je napisala jedan sažet, umjeren i poučan portret ove poštovane ličnosti. Kroz poređenje sa drugim poslanicima i misticima ona razmatra Muhammedove duhovne ideje i koristi činjenice iz njegovog života – iz kojeg muslimani stoljećima crpe lekcije – da bi načela islama učinila jasnim i pristupačnim za čitatelje svih vjerskih opredjeljenja.

Knjiga Muhammed: Poslanik za naše vrijeme, napisana je za zapadno, prvenstveno nemuslimansko čitateljstvo s ciljem da se približi ličnost Poslanika islama Zapadnom umu u teškom vremenu naglašene zloupotrebe religije i religijskog. Armstrongova u knjizi iznosi svojevrsnu potvrdu ranijih stavova, a sve to u jeku globalne priče o terorizmu i njenog nasilnog utiskivanja u okvire islama. Autorica je duboko svjesna krize današnjeg svijeta, posebice opasnosti koja dolazi prevashodno od nerazumijevanja među civilizacijama, a koje je jako izraženo u međureligijskoj oblasti. Stoga ova knjiga uzima u obzir jezive terorističke akcije koje su od 11. septembra 2001. godine promijenile tok međunarodnih odnosa, i koje su na svjetsku globalnu scenu izbacile islam insinuirajući mu negativne konotacije svih izama. Trend zloćudnog markiranja svega što je islamsko nije se zaustavio samo na “obilježavanju” religijskog sistema kao takvog, već je u duhu stoljetnih zapadnih strahova i predrasuda otišao do blasfemije temeljnih odrednica i svetinja islama – Kur’ana kao svete islamske knjige i njegovog donositelja poslanika Muhammeda. Armstrongova, držeći se humanističkog, kritičkog i izrazito racionaliziranog diskursa, nastoji objasniti i približiti ličnost poslanika Muhammeda, njegovo vrijeme i događaje koji su promijenili kurs historije i čovječanstva.

Knjiga Muhammed: Poslanik za naše vrijeme u prodaji je u Buybookovim knjižarama po cijeni od 20,00 KM.

(radiosarajevo.ba)

27.02.2008.

Sarajevska zima: PROGRAM ZA 27. FEBRUAR

Galerija Gabrijel: Promocija knjige Poznati Slovenci i slovenska društva u BiH 1878. - 2000. u 11:00h

Akademija likovnih umjetnosti: Izložba i radionica Bez granica u 17:00h

Dom Armije: Nepoznati biseri francuske i flamanske klavirske muzike u 20:00h

Kinoteka: Premijera četiri kratka igrana filma:Only after dark, Idem gore na nebo, Selo baka i Bluff u 18:00h

http://www.sarajevskazima.ba/

26.02.2008.

Fotografsko selo: MILOMIROVO “SARAJEVO U SRCU PARIZA”

Sarajevo u srcu Pariza” naziv je nove izložbe Milomira Kovačevića Strašnog koja je otvorena 19.02. a trajat će do 26.04. 2008. godine. Izložba je postavljena u galeriji Fait & Cause. U pitanju je svojevrsan prilog ili sama historija sarajlija koji žive u Parizu, a koji su tamo došli uglavnom kao žrtve opsade grada. Milomir je inače po odlasku u Pariz baš kao što je to radio i u Sarajevu ostao kroničar života običnih ljudi. U Parizu se odlučio pratiti svoje sugrađane, a kao rezultat toga snimio je stotine fotografija koje predstavlja na ovoj izložbi.

Foto-menadžer asocijacije Por Que l’Espirit Vive Michel Christolhomme je o ovoj izložbi napisao:

The history of "Sarajeviens" who live in Paris since the "war" is the story of all the "exiles" : a new life, with new hopes and new misfortunes, and the struggles... the past abolished, nostalgia for the homeland, hope to return one day, the mother tongue relegated into one’s heart, which can only be used to count, to sing and to dream…

Milomir Kovačević photographed at a hundred of his compatriots from Sarajevo the object they could prevail, which they hold most.
Object rare or common, valuable or worthless, unserviceable or in good condition… the only thing remaining of the family, the only souvenir of love, the only trace of childhood…
His photos were taken on a neutral background, well framed : a suitcase (indented), a sugar tongs (silver), a scarf (folded), laces (flawless), a pair of shoes for children (overused), a doll (damaged), family photos, paintings and so on. . . As a catalogue of the absurd.

Under the picture of his object, everyone has written in a few lines what it means for him.
And suddenly, in our world of ready-to-throw, super and hyperxafss, mail order and Internet sales, promotions and sales, flea xafss and garage sales, here are the objects invested with a sacred value.

Više na: http://www.sophot.com/fr/home/index.php

 

26.02.2008.

NA DANAŠNJI DAN:

26.02.2007.

Breaking news: SCG NIJE SPRIJEČILA GENOCID

Nakon što je utvrđena nadležnost suda u Hagu i da je neosporno dokazano da se  genocid  desio samo u Srebrenici presuđeno je da SCG nije izvršila genocid (13: 2),  te da nije poticala izvršenje genocida (13:2) i nije bila saučesnik u genocidu (11:4).

Ipak  Srbija je kriva što nije spriječila da se desi genocid u Srebrenici (3:12), te je  prekršila svoju obavezu po konveciji o spriječavanju genocida, jer nije predala generala Mladića tribunalu za ratne zločine u ex Yu u Hagu (14:1), te nije izvšila obavezu koju je Sud naložio 1993. koji je predviđao spriječavanje genocida (2:13).

Stoga je Sud odlučio da će Srbija odmah morati izvršiti svoje obaveze kažnjavanja djela genocida i u potpunosti sarađivati sa Haškim tribunalom, te smatra da Srbija mora dati garancije da neće ponoviti isto djelo u budućnosti (13:2).  

Haško selo: NEPRAVDA PRAVDE ILI UNFORGIVEN!!!

Srbija nije počinila genocid!!!


Više je nego simbolična slika Sudija koje ispred naših očiju, okrenutih leđa napuštaju sudnicu. Stid me je i u  njihovo ime!!! Stid me je što živim na ovoj Palneti u ovo vrijeme...U ovom trenutku! Stid me je u njihovo ime zbog sve uplakane djece i uplakanih majki zbog izgubljene djece.


Naime:

IZGLEDA DA SE IPAK NE ZNA KO JE PUC’O!!!

Nemam niti jedan drugi komentar. Nakon svih slika koje su mi u toku čitanja presude prošle kroz glavu sve je zastalo na onom bijelom kontejneru UN-a koji se nalazio kod Skenderije mosta, a koji su nam tako velikodušno postavili predstavnici Ujedinjenh Nacija.

Na bijelom kontejneru UN-a neki Sarajlija je dopisao tekst koji su Unproforci, odnosno Međunarodna zajednica započeli. Pisalo je:

UNFORGIVEN (Neoprostivo!!)!!! Plače mi se!!!

26.02.2008.

Kantonalno selo: U VEZI ZAHTJEVA ZA OSTAVKAMA PREMIJERA KANTONA I GOSPOJE SEMIHE

Za 1. mart ispred sarajevske  katedrale najavljen je ponovo protest čiji poziv potpisuju 'građani Sarajeva' sa zahtjevom da premijer Kantona i gradonačelnica preuzmu odgovornost i daju ostavku zbog sigurnosne situacije u gradu.

Iako sumnjam u mogućnost da će nespretni i politički neobrazovani premijer , te beznačajna gradonačelnica prihvatiti ove zahtjeve možda nije na odmet spomenuti i podatke koje se tiču sada već vjerovatno značajno promijenjenog mišljenja  građana na općim izborima za Skupštinu Kantona 2006. godine. Prije svega, u slučaju ostavke Samira Silajdžića na njegovo mjesto bi  kao sljedeći na listi Stranke za BiH po broju glasova došao Abid Šarić, aktuelni ministar privrede Kantona, dugogodišnji ministarski kadar o čijem radu građani znaju jako malo što i nije pohvalno za nekoga ko obavlja posao u najznačajnijem resoru svake vlade. Istina, teško ćete naći i neke tekstove o ovom kantonalnom deputatu iz Hadžića koji ga vežu za kriminalne radnje što uz popriličnu netransparentnost u radu nije poptuno opravdanje.  Na internetu se vezano za njega npr. može naći samo stara tužba radnika Sarabona za katastrofalnu šatro-privatizaciju i osuda ribolovnog saveza kojima je zasmetalo što je javnim tenderom i navodno visokom cijenom zakupa ribarima uskratio gazdovanje vodama Kantona prepuštajući ga nekom privatniku preskačući u toj priči rodne Hadžiće gdje su ribari ostali 'gazde'. Za razliku od Silajdžića, koji je na izborima u kojima je njegova stranka pobijedila u svim općinama (SZBIH 32 %, SDA 23 %, SDP 16 %...)  osvojio 16.656 preferencijalnih glasova , ispred rahmetli Safeta Isovića (9,095), Abid Šarić kao eventualni nasljednik premijerske vruče fotelje dobio je samo 5.108 glasova od čega skoro polovinu u vijernim Hadžićima.

Što se tiče gradske uprave treba napomenuti da su svi njeni predstavnici izabrani indirektno iz općinskih vijeća, ali o takvoj suvišnoj instituciji za smještanje viška stranačkih kadrova ne treba trošiti puno prostora. Grad kao takav, bez ikakvih nadležnosti, jednostavno u što skorijoj budućnosti treba ukinuti, a 12 miliona maraka koliko godišnje ode u vjetar uložiti u nešto korisnije od čega bi građani zaista mogli imati neku korist.

Dakle, da ne spominjem značajnije teme poput recimo zahtjeva da državni organi urade nešto više po pitanju održivog povratka izbjeglica u svoje domove isl. mislim da bi ovo mogao biti dovoljan razlog da građani umjesto opravdanog poziva na odgovornost (po standardu uređenih država) ipak iskoriste svoju brojnost u zahtjevu da se vlastima zadaju konkretni zadaci. Npr, da se oštro obračunaju sa kriminalcima koji svakih malo bivaju pušteni na slobodu ili kazne izdržavaju u bolničkim apartmanima, da se ukine gradska uprava, da se preispita sumnjivo stečena imovina... To je naravno moje mišljenje, koje ne opravdava eventualni ne dolazak na protest 1. marta ispred katedrale, jer ipak nije mala stvar naučiti političare da funkcija povlači osim prava i odgovornost. Bojim se samo da se bez konkretnih i važnih zahtjeva opravdani bunt građana ne pretvori u one stare skupove koje je organzirao 'Dosta' na kojima je bilo 10-15 najžilavijih protestanata.    

26.02.2008.

Muslimansko selo: SAJJIDAH 1426

Serdžada "Sajjdah 1426" djelo je turskog dizajnera Soner Özenç . Sajjdah 1426 bi se npr. na zapadnom tržištu mogla pojaviti i pod imenom Serdžada 2005 s obzirom da je naziv ovog proizvoda kombinacija turske rječi za serdžadu i godine po islamskom kalendaru.

U pitanju je stvarno zanimljiv model koji će privući pažnju i onih koji ne padaju na sedždu. Serdžada koristi elektrosvijetleći fosforni print, tako da intenzivnije svijetli kako se okrećemo u pravcu Meke. U njoj se nalazi kompas koji precizno odredjuje pravac Kible, odnosno mjesta prema kojem se muslimani okreću u 5 dnevnih molitvi.

Više o ovoj zanimljivoj serdžadi možete pročitati na:
http://www.thecoolhunter.net/lifestyle/Sajjadah-1426---Illuminating-Prayer-Rug/

 

26.02.2008.

Sarajevska zima: PROGRAM ZA 26. FEBRUAR

Galerija IPC E: Promocija knjige o grafitima Dobrodošli u svijet ubleha  Đorđa Latinovića u 11:00h

Galerija Novi hram: Video instalacije Brede Beban u 18:00h

Narodno pozorište: Predstava Jugoslovenskog dramskog pozorišta Barbelo, o psima i deci u 20:30h

Kinoteka: Selo baka, makedonski dokumentarni film
                   Blef, argentinski kratki igrani film u 18:00h

Dom Armije: Nepoznati biseri francuske i flamanske klavirske muzike u 20:00h

http://www.sarajevskazima.ba/

 

25.02.2008.

Regionalno selo: ALTERNATIVNA SRBIJA: A SADA NEŠTO POTPUNO DRUGAČIJE...

Danas dok traje posjeta delegacije Ruske federacije Srbiji koja je došla da sklopi za sebe unosan posao u gasnom sektoru, te da usput potapše Koštunicu po ramenu kako bi ga utješili zbog nezavisnosti Kosova Mladi Liberalno demokratske partije organizuju protest pod nazivom "Stop vređanju Zorana Đinđića!" ispred ambasade Rusije u Beogradu.Prilikom protesta Mladi LDP predaće ruskom ambasadoru pismo upućeno potpredsedniku ruske vlade Dmitriju Medvedevu, kojim poručuje budućem predsedniku Rusije da mora da se ogradi od uvredljivih stavova o prvom demokratskom premijeru Srbije dr Zoranu Đinđiću iznetih na ruskoj državnoj televiziji. Također, poslanička grupa Liberalno demokratske partije zahteva od Dragoljuba Mićunovića, predsjednika Odbora za inostrane poslove Skupštine Srbije hitno sazivanje sjednice tog tijela povodom skandalozne izjave emitovane na ruskoj državnoj televiziji u kojoj je pokojni premijer Srbije Zoran Đinđić optužen da je bio "marioneta Zapada" i da je "zaslužio metak". LDP smatra da se ruska državna televizija koja u toj zemlji ima status oficijelnog medija koji izražava „državne stavove", na ovaj način grubo umiješala u unutrašnje političke odnose u Srbiju pravdajući podmuklo političko ubistvo demokratski izabranog premijera jedne nezavisne države. Tolerisanje ovakvog čina bi značilo da Srbija dozvoljava mješanje u svoje unutrašnje odnose i pristaje na omalovažavanje domaćih institucija, uključujući i sud koji je osudio odgovorne za ubistvo Zorana Đinđića. Zbog toga LDP traži od Odbora za inostrane poslove da uputi zahtjev Vladi Ruske Federacije da se bezuslovno i bez ikakvog odlaganja javno ogradi od neprihvatljivog stava izrečenog na televiziji u kojem ima efektivnu vlasničku i programsku kontrolu i da uputi jasno i ubedljivo izvinjenje našoj državi i svim njenim građanima. Ukoliko Vlada Ruske Federacije to ne učini bez odlaganja, LDP će insistirati da Odbor za inostrane poslove i Narodna skupština nalože Vladi Srbije da, preko ministra spoljnih poslova, odmah povuče srpskog ambasadora u toj državi, jer kako misle u LDP-u to je jedini način da se u ovom trenutku, u skladu sa pravnim poretkom Srbije i relevantnim odlukama nadležnih organa, zaštite suverenitet i dostojanstvo Srbije u međunarodnim odnosima.

 

25.02.2008.

Globalno selo: JEST' DOBRO JEST'

Sedmični troškovi za hranu u različitim zemljama:

Njemačka: Porodica Melander - Bargteheide. 375.39 Euros ili  $500.07

  

USA: Porodica Revis - North Carolina.  $341.98

 

Japan : Porodica Ukita - Kodaira City. 37,699 Yen ili $317.25

 

Italija: Porodica Manzo sa Sicilije. 214.36 Euros ili $260.11

 

Mexico: Porodica Casales - Cuernavaca. 1,862.78 Mexican Pesos ili $189.09

 

Poljska: Porodica Sobczynscy - Konstancin-Jeziorna.582.48 Zlota ili $151.27.

 

Egipat:  Ahmedova porodica - Kairo. 387.85 egipatskih funti ili $68.53

 
Ekuador: Porodica Ayme - Tingo.  $31.55

 

Bhutan: porodica Namgay - Shingkhey Village. 224.93 ngultrum ili $5.03

 

Chad: Porodica Aboubakar - Breidjing Camp. 685 CFA Francs ili  $ 1.23

 

I na kraju:

Bosna: Porodica 'Prosjek sa 4 člana' - Zenica 127,5 KM ili  $ 96,5

25.02.2008.

Naučno selo: VIOLETA I NAUKA

Na  zgradi Prirodno-matematičkog fakulteta je nakon postavljanja skela ovih dana osvanula reklama u king-kongovskim dimenzijama našeg najboljeg proizvođača  higijenskih proizvoda - Violeta. Tim povodom je  PMF-u održana i svečana dodjela donacije bosanskohercegovačke kompanije Violeta d.o.o. ovoj visokoškolskoj ustanovi. Donaciju je dekanu PMF-a, prof.dr. Murisu Spahiću, uručio predsjednik Uprave "Violete", g. Petar Čorluka. Prema riječima dekana donirana sredstva ujedno predstavljaju veliku podršku visokoškolskom obrazovanju i označavaju početak naučno-tehničke suradnje između Violete i PMF-a što je ozvaničeno postavljanjem Violetine reklame na krovu fakulteta od koje je fakultet dobio 90.000 KM koje bi trebao uložiti u unaprijeđenje rada i kvaliteta nastave na fakultetu. Inače, ukupna vrijednost donacije je preko 350.000 KM , od  čega značajan iznos otpada na troškove najma prostora, režija, kao i izrade same reklame.

Uz poštovanje prema dobrim namjerama Violete ipak teško je  ne biti ciničan gledajući džinovski oblik reklame sa prepoznatljivim logom i ne pomisliti da se radi o nekoj umjetničkoj instalaciji koja je postavljanjem ogromnog toaletnog papira na zgradu PMF-a trebala poslati neku poruku o stanju sarajevskog univerziteta i položaju  nauke u našoj državi koja inače izdvaja između 0,05 do 1 %  bruto društvenog proizvoda na podmirenje potreba iz oblasti istraživanja i razvoja.

 

Uz tako jasnu asocijaciju suvišno je spominjati problem da je ta neukusna arhitektonska intervencija napravljena na zgradi koju je projektovao jedan od naših najznačajnijih arhitekata Juraj Neithard...  

24.02.2008.

Kosmičko selo: O KUR'ANU I KOSMOSU!

"KUR’AN JE KOSMOS KOJI GOVORI, A KOSMOS JE KUR’AN KOJI ŠUTI!"

Ibn Arebi

23.02.2008.

Dijasporsko selo: CRVENA JABUKA - USA/CANADA TOURNEJA U MARTU 2008

'Tour dates' od 14. do 30.marta : 
14. Des Moines; 15. Chicago; 16. Cleveland;20. Portland; 21. Salt Lake City; 22. HOLLYWOOD / LOS ANGELES AT THE DERBY; 23. Phoenix; 28. Toronto;
29. Montreal; 30. London;
 
THE DERBY
4500 Los Feliz Blvd.
Hollywood,CA 90027 phone/323-663-8879; Doors 8:00 pm, Show 9:30 pm, 21 & over;  
Cijena ulaznica je $30, na dan koncerta $35; Rezervaciju VIP ulaznica mozete napraviti samo preko e-mail-a ;
fhm@futurehousemusic.com; Ulaznice za KONCERT CRVENE JABUKE mozete kupiti na slijedecim lokacijama;  
CAFE AROMA LOS ANGELES
310-836-2919
 ADRIATIC TRAVEL SAN PEDRO
310-548-1446
800-262-1718
 FUTURE HOUSE MUSIC PASADENA
626-429-9254
Informacije o turneji mozete pronaci na slijedecim web stranicama;
WWW.FUTUREHOUSEMUSIC.COM

 WWW.GREMY.COM

23.02.2008.

Sjećanje: DUŠKO KONDOR

(Duško Kondor)

Duško Kondor bio je profesor sociologije na tehničkoj školi "Mihajlo Pupin" u Bijeljini i jedan od osnivača Helsinškog odbora Republike Srpske. Bio je i direktor Škole građanske hrabrosti, koju je inicirala Svetlana Broz, i pokretački duh većine aktivnost oko regionalnih susreta mladih i njihovog odgoja u duhu tolerancije i prijateljstva, ne želeći prihvatiti da su netolerancija i mržnja autohtoni korov ovog područja.

Ubijen je 22. veljače navečer, u svom stanu u Bijeljini. Ubojica, Jasmin Baraković, poznat policiji kao nasilni kriminalac povezan s lokalnom mafijom i kao osoba na rubu retardiranosti, uhvaćen je sljedeći dan. Priznao je ubojstvo ali oružje s kojim je ubojstvo počinjeno, vjerojatno kalašnjikov, još nije nađeno.
 
Isplanirano ubojstvo
 
Već duže vrijeme Jasmin Baraković progonio je i terorizirao kćer Duška Kondora zbog neuzvraćenih ljubavnih ponuda. Divljački i agresivno ponašao se i prema Dušku koji je pokušao zaštititi kćer. Zadnji puta Baraković je prijetio Kondoru pištoljem dan prije ubojstva. Kondor je to prijavio policiji, policija je Barakovića privela 22. veljače ujutro, držala ga oko dva sata i pustila ga uz objašnjenje da kod njega nisu našli oružje. Policija sada tvrdi da su oni tražili od tužilaštva da se Baraković pritvori, ali je tužilaštvo odbilo izdati nalog. Isti dan, navečer, Baraković dolazi u pratnji Ljubiše Vidačeka pred vrata stana Duška Kondora, zvoni i kad Duškova kći pita "Tko je?", Vidaček kaže da je susjed i da treba "Duleta zbog ključa od podruma". Kad Duško Kondor dolazi do ulaznih vrata, Baraković puca cijeli rafal kroz zatvorena vrata. Duško Kondor je ubijen, a njegova kći Nina teško ranjena; ubojice bježe s autom koji ih je, s vozačem, čekao ispred Kondorove kuće.
 
Obitelj Kondor starosjedioci su u Bijeljini. Duško je pokopan u subotu, 24. veljače, na katoličkom groblju, pored grobova njegovih roditelja. Iz male crkvice, probijajući se između više od hiljadu ljudi koji su došli na sprovod, lijes su nosili njegovi prijatelji Vehid Šehić, Miodrag Živanović, Srđan Dvornik... Ravno s groblja, u organizaciji Svetlane Broz, krenula je povorka uglavnom mladih ljudi iz različitih gradova BiH, ali i iz Vukovara i Valjeva, ljudi koje je vezalo i prijateljstvo s Duškom. U mirnim demonstracijama, prvim takve vrste u Bijeljini, nosili su transparente s upozorenjima na nefunkcioniranje pravne države. A pravna država žali zbog nemilog događaja u kojem je, eto, jedan Musliman ubio jednog dobrog čovjeka, Hrvata, u ovoj verziji Romea i Julije u Mrduši Donjoj. Razumljiv je i gnjev građana koji su nasuprot Duškove kuće ispisali grafit "Smrt Muslimanima". Načelnik policije u Nezavisnim novinama obećao je da će od sada(?) građani biti sigurniji, a lokalni sudac tvrdi da je Baraković trebao ići u zatvor "ovih dana" ali da  "ima i gorih kriminalaca od Barakovića".
 
Svjedok zločina
 
Tu idiličnu sliku kvari nekoliko činjenica. Drugi (gotovo slučajno) uhvaćeni, Ljubiša Vidaček, poznat je da pripada kriminalnom krugu povezanom s Karadžićevim SDS-om. Duško Kondor bio je svjedok zločina koje su početkom travnja 1992. počinili Arkanovci, uz asistenciju nekih domaćih zločinaca, nad bijeljinskim Muslimanima. U proljeće 1993. SDS-ova vlast iz Bijeljine žalila se Karadžiću da etničko čišćenje ide sporo, a da oni imaju velik broj srpskih izbjeglica u gradu koje nemaju kuda smjestiti. Karadžić je poslao oko dvanaestak svojih ubojica. Ljudi iz lokalne vlasti pokazali su im neke kuće u kojima su živjeli Muslimani. Karadžićeve ubojice ih odvode u kasarnu koja je bila pored kuće Duškovih roditelja u kojoj je Duško tada bio i tamo strijeljaju. Među 26 ubijenih bilo je i nekoliko djece. Slijedeći dan iselilo se nekoliko hiljada Muslimana iz Bijeljine. Duško Kondor je vidio tko je u privođenju sudjelovao. Prije dva mjeseca Kondora su kontaktirali ljudi iz SIPA-e, specijalne službe u BiH koja istražuje ratne zločine i terorizam. Tražili su od Kondora da svjedoči o tim zločinima i o ljudima koji su onda bili na vlasti a danas su "ugledni" građani, još uvijek pri ili na vlasti.Na na ovim prostorima ima i gorih kriminalaca od direktnih ubojica, to i nije neka novost. A da dobri i hrabri ljudi stradavaju u pokušaju da to promijene "ni to nije baš najnovije". 
(Zoran Pusić:  Pucanj u humanost 05.03.2007.; Copyright © 2006 Centar za informativnu dekontaminaciju Banja Luka. Sva prava zadržana.)

U znak sjećanjana ustanovljena je nagrada koja se dodjeljuje od ove godine i nosi ime neumornog i beskompromisnog borca za građansku hrabrost Duška Kondora .Ideja je da bude dodijeljena osobama koje svojim zalaganjem i bezuvjetnom žrtvom iskazuju ili afirmišu građansku hrabrost, a to su ove godinebili: Dragan Andrić je rođen 1956. godine u Konjicu i umro je 2004. u Sarajevu, a nagrada je ovom profesoru sigurnosti dodijeljena zbog borbe za ljudska prava. On je, kako se navodi u obrazloženju, mjesecima po hercegovačkim vrletima tražio izbjeglice i pomagao im. Nagradu je dobio i Lazar Manojlović  rođen 1934. godine u mjestu Obarska kod Bijeljine, a građansku hrabrost je posebno iskazao kad se kao direktor osnovne škole u Bijeljini tokom rata suprostavio etničkom čišćenju, štitio učenike i nastavnike, te spašavao Bošnjake iz logora Batković.

Denisu Bećiroviću, magistru istorijskih nauka i poslaniku u Parlamentu BiH, nagrada za afirmaciju građanske hrabrosti uručena je zbog inicijative da Parlament BiH zaduži Vijeće ministara BiH da pomogne izgradnju spomenika Srđanu Aleksiću u Trebinju.

On je kazao da mu je ova nagrada velika čast, satisfakcija i poticaj, te da se nada da će potaknuti i druge da se bore za afirmaciju građanske hrabrosti. Jan Bratu, ambasador Norveške u BiH, koja je finansijski pomogla ovaj projekat, kazao je kako je nagrada "Duško Kondor" jako važna jer će čuvati spomen na djelo Kondora, ali i pomoći očuvanju naslijeđa i prepoznavanje djela drugih. "Ova nagrada će pokazati da ima mnogo ljudi koji vjeruju i bore se za evropske standarde ljudskih prava u BiH", kazao je norveški ambasador.

 


22.02.2008.

Biljana Srbljanović: DOLAZI MART

21. februar 09.47 h

Kada se svojevremeno spremao miting na Ušću, bila sam gimnazijalka, u školi je tim povodom bila proglašena radna subota i učenici organizovano privodjeni da slušaju Miloševićev govor, onaj koji je najavio smrt mnogih od njih. Mene roditelji na Ušće nisu pustili, delom zbog toga što su od početka Miloševića smatrali opasnim čovekom željnim vlasti, ipak više zato što su smatrali da na političkom mitingu deci nije mesto. To me je koštalo velike i sistematične mržnje pojedinih profesora čuvene beogradske gimnazije sve do kraja mog obaveznog školovanja, ali me je i naučilo da nije tako strahovito teško ostati mirne savesti u manjini.

Kada sam 9. marta '91., krišom od roditelja, svojom voljom i sa sasvim jasnim političkim ciljem izašla na Trg Republike, ničega me nije bilo strah. Moj drug Brana je tog dana poginuo od policijskog metka ispaljenog u decu na ulici, kod Londona, na dvadeset metara od mene.

U njega je pucala ista ona nelustrirana policija koja nas je mlatila na svakom idućem protestu, godinama posle, ona ista policija koja nas je sačekivala po haustorima u noći kontramitinga, ona što je ubijala boga u ljudima, opremljena za rat sa Dart Vejderom jurila žene što su palile sveće za Sarajevo, ista ona policija koja ovih dana mirno stoji sa strane i jednako mirno gleda kako ranjeno srpstvo ruši svoje gradove, pali carinske prelaze, razbija prostorije politčkih stranaka i stranih ambasada, kidiše na privatne stanove lidera opozicije u nameri da se konačno obračuna sa njima.
Svih tih godina Politikini plaćenici radili su isto što i danas. Huškali, denuncirali nezavisne medije, odobravali nasilje, posebno nad onima koji kritikuju vlast. Svih tih godina u vladi su sedeli ministri za ratna dejstva i radili isto što i danas: manipulisali nesrećom sopstvenih gradjana, pozivali na dogadjanje naroda, nazivali "legitimnim" organizovane rušilačke akcije, paljevinu i podmetanje eksploziva i pretili "spontanim" balvan revolucijama, koje su, od Knina pa na ovamo, Srbiji donosile samo propast. Svih tih godina, povlačili smo ambasadore, pucajući time sebi u nogu, ukidali jezik diplomatije i ustupali mesto srpskom inatu, jurišanju glavom kroz zid, obično od stakla, ali zato tudji, pa neka me boli, samo da ti šteti, godinama je bivao jedini jezik kojim se ova zemlja obraćala svetu.
Svih tih godina, na proteste sam izlazila sa mnogima od vas, na proteste protiv te i takve vlasti, njenih plaćenih novinara, njene korumpirane i surove policije, ubica u njenim redovima, što se sa slobodom medija obračunavaju tako što je targetiraju, markiraju žrtvu, pa prepuste službi ili "spontanom" okupljanju da obavi posao. Isti ljudi, isti metodi, ista opasna ideja, sada nas poziva da joj se pridružimo.
Ne pada mi na pamet. Nikada na ulicu zajedno sa ubicama Djindjića, nikada u protest sa nelustriranom policijom, nikada u protest sa Miloševićevim saradnicima i omiljenim opozicionarima, nikada sa onima koji su uvek bili njihovi, nikada više u novi rat.

Da me ne razumete pogrešno, baš me briga za Mek Donalds, ali smatram kukavičkim i opasnim pripuštanje horde da juriša na tudju imovinu; razbijena stakla nisu strašna, strašno je ono kuda vodi taj put, strašan je obračun sa istinom i stvarnošću, strašno je kad nasilnici kidišu, a niko nema ni malo hrabrosti i razuma da pokuša da  zaustavi ono što se možda još uvek i uz veliki napor zaustaviti može.

Predsednik, koga smo za kosu izvukli i spasili od davljenja, pozove na miting, pa pobegne u Rumuniju, nemajući hrabrosti ni vizije da izadje i kaže jednom - ljudi, dosta! Boris Tadić danas beži da ne bi rekao ono što bi morao i na šta je obavezan - nije vam dosta rata, paljevine, iseljavanja, izolacije, nije vam dosta nasilja, poniženja, mrlja na savesti, ratne sirotinje? Nije nam dosta mitingovanja, dogadjanja naroda, huškačkog novinarstva, plaćenika svake vlasti što tudju decu guraju u rat? Nije vam dosta balvan revolucije, "spontanog okupljanja naroda", organizovanog izvlačenja ljudi na ulicu, medijske manipulacije decom i tudjom nesrećom?  Nije dovoljna Djindjićeva glava, mora li još koja da padne, da se opet svi otreznimo i vidimo šta nam se sprema?

Na ulicu nas danas zove Nikolić, ratnik devedesetih, onaj Samarčić, taj opasan čovek što preti paljevinom i eksplozijama i Koštunica, najopasniji od svih, onaj koji sa nama nikada nije demonstrirao, pa ni u noći petog oktobra, jer se uvek "gadio ulice", onaj što je postao premijer puzajućim državnim udarom, kome danas želi da da završni potez. Demokrate su se razbežale, da ih neko slučajno ne bi naterao da se jednom konačno opredele, pobegla im je čak i mafijaška udovica, što je danas pesmom mogla masu da podoji, škole ne rade, vlast je u transu, normalan svet u strahu: ljudi, šta nam je?

Ne dozvolite deci da izadju na ulicu, ovo nije njihov rat. Ostanite kod kuće, da čuvate ono malo razuma što je preostalo i snagu da se spasu institucije na koje se danas u potaji juriša. Ne dajte im da pobede onako kako jedino mogu - silom i zločinom, pazite se ljudi, dolazi mart. Mesec koji Srbiji zlo nosi.

Preporučujemo: blog Biljane Srbljanović

22.02.2008.

Regionalno selo: KAKO SE BRANI KOSOVO A I METOHIJA OD REPUBLIKE KOSOVO!!!

22.02.2008.

Selo veselo: NEŠTO POPUT PREMIJER LIGE BiH

22.02.2008.

Ratnohuškačko selo: KO SO VO JE GLUPOST SRBIJE

Sinoć je u Beogradu vaskrsnula ona najgora Srbija, koja svoju egzistenciju vidi u pljački, krvi i mržnji prema svemu drugačijem. Mračni duh 90-tih i velikosrpstva su se vratili u duše mnogih malih Srba koji već 15 godina ne mogu da se izvuku iz mraka u koji nas je sve koji živimo na prostorima bivše Jugoslavije gurnula politika Slobodana Miloševića i bolesnih akademskih ideologa koji su umislili da su Srbi Bogom dani gospodari ovih prostora. Bilans vaskrsenja srpske suicidalne politike i mitološkog ludila koje ih je i dovelo na periferiju Evrope su paljevine, ruinirane zgrade diplomatskih predstavništava, ekspozitura stranih banaka, prodavnica, objekata Mekdonaldsa, polomljenih prozora, izloga, semafora i opljačkanih trgovina... Ekipe beogradske Ulice Beograda su nakon protesta u organizaciji Srbijanske Vlade sinoć izledale poput planete majmuna. Hitne pomoći prevezle su između 140 i 150 ljudi u Urgentni centar. Među povrijeđenima je bilo i 35 policajaca.
U američkoj ambasadi, koju su huligani zapalili, pronađeno je ugljenisano tijelo, čiji identitet, kao ni pol, nije još uvijek utvrđen. Rajan Haris iz američke ambasade za B92 kaže da nije u pitanju niko od radnika te ambasade i da se pretpostavlja da je riječ o demonstrantu. Pozvala je srbijansku policiju da utvrdi razlog smrti i dodala da su sigurni da smrt nije izazvana nikakvim kontaktom te osobe i pripadnika obezbeđenja ambasade", rekao je Haris.
Već u toku mitinga počeli su sukobi huligana i policije u krunskoj ulici ispred ambasade Turske. Na zgradu su bačane baklje i kamenice ali je policija uspijela da ih rastjera. U istoj ulici rulja je demolirala i kućicu ispred ambasade naše države BiH. Tokom protestne šetnje, na putu od Doma narodne skupštine ka Hramu Svetog Save, inspirisana huškačkim pozivima Tomislova Nikolića i Nemanje Kusturice jedna grupa se odvojila i krenula u pravcu američke i hrvatske ambasade u Ulici Kneza Miloša, te prema zgradi televizije B92. Ubrzo, podivljala rulja je uspjela da se probije do samog ulaza u ambasadu SAD jer tamo (vrlo interesantno) nije bilo pripadnika policije. Huligani, mahom mladi ljudi, popeli su se na balkon ambasade, skinuli američku zastavu, zapalili je i na jarbol postavili srpsku.
Potom su kroz prozor ubacili baklje, a nekoliko demonstranata je ušlo u ambasadu, u kojoj, u trenutku napada, nije bilo nikoga. Istovremeno demonstranti su demolirali hrvatsku ambasadu, a polupano je nekoliko prozora i na njemačkoj ambasadi. Ispred ambasade Kanade zapaljen je jedan automobil, a duž čitave Ulice Kneza Miloša prevrtani su kontejneri. Nešto kasnije, uslijedila je oštra intervencija policije koja je na demonstrante u Ulici kneza Miloša bacila suzavac, a zatim ih i potisnula koristeći blindirana vozila "hamere". Grupe demonstranata napadale su i ta vozila policije, pa su policajci u opremi za razbijanje demonstracija krenuli u akciju potiskivanja. Policajci su koristili i palice, pa je veći broj demonstranata povredjen. Tek potom, vatrogasci su mogli da pridju američkoj ambasadi i gase požar koji je u medjuvremenu zahvatio dva sprata zgrade.
Incidenata je bilo i ispred belgijske i britanske ambasade, ali policija je uspela da otjera huligane ispred tih objekata. Huligani su izlomili kućicu ispred britanske ambasade u Resavskoj ulici, a demolirali su i opljačkali obližnji kiosk. Na Slaviji se na meti izgrednika našao Mekdonaldsa, koji je demoliran i zapaljen.
Krajnje dramatično je bilo ispred TV B92., jer u trenutku kada je rulja krenula prema njima oko zgrade nije bilo dovoljno policijskih snaga. Veran Matić rekao je da je večeras u blizini te stanice "bilo dramatično", ali da je u međuvremenu povećan broj policajaca koji obezbeđuju zgradu i da se situacija stabilizirala.

Ipak, kao što je sinoć u svom javljanju za FTV rekao Petar Luković, rulji su od Kosova draže bili proizvodi Nike-a idr. koje su pljačkali širom Beograda. Pero je naglasio da ni u vrijeme duhovnog inspiratora ovog skupa – Miloševića – nije se desilo da televizija Srbije ukine prikazivanje američkih filmova. Sudeći po govoru ispred Narodne Skupštine Srbije (pred oko 300.000 nezadovoljnih Srba) to bi se moglo pripisati Nemanji Kusturici koji je u svom umobolno-linčerskom govoru pozivao na Srpski mit o Kosovu pitajući masu okupljenih 'Gdje su sada miševi' misleći na sve one koji čuvaju obraz Srbije svih ovih godina, a to su prema dosadašnjim njegovim srbovanjima 'LDP, B92,Helsinški komitet za ljudska prava Srbije, nezavisni novinari... Još gori od Kusturice bio je opskurni Tomislav Nikolić koji je rekao ' da su Srbi dva dana tugovali, treći dan su zapalili granične prelaze na Kosovu, četvrti dan okupili 2 miliona ljudi, a peti...'. Ove tri tačkice su se kasnije dopunjene kada je rulja krenula u odmazdu prema stranim ambasadama i neistomišljenicima.  Također, prisutni su pozvani da u narednim danima idu u Kosovsku Mitrovicu što je laskalo onima u masi koji su tražili rat protiv Kosova. Uz Koštunicu koji je izgledao poput kakvog duševo oboljelog fanatika, skupu pod nazivom 'Kosovo je Srbija' poseban šmek dalo je pojavljivanje mečke iz Banja Luke, Milorada Dodika, koji je na njegovo iznenađenje dočekan zvižducima i mlakim skoro nečujnim aplauzom. Razlog se vjerovatno može tražiti u činjenici da je on ipak davao podršku Tadiću, da je dovoljno pamatan da zna da će Banja Luka ostati u BiH, da je RS policija ipak zaustavila eskalaciju divljanja u gradovima manjeg bh. entiteta, a da je s druge strane  masa prisutnih bila ipak više u folu onih radikalnijih srpskih snaga. Za razliku od neodgovornog i blentavog postupka Dodika koji je pokušao sinoć kroz zvižduke okupljenih četnika  izgovoriti svoje ljubavne poruke svojoj 'otadžbini', LDP i Čedo Jovanović su upozorili srbijanske vlasti da sačuvaju zemlju od daljih gluposti koje su je dovele na ivicu građanskog rata. 

Da je Dodik zaista sporo konta potvrdilo je i odluka Narodne skupštine RS kasno sinoć da obnovi svoje zahtjeve za referendumom za odvajanje od BiH te genocidom očišćene teritorije BiH koju su stvorili isti oni koji su u Beogradu rekli svoje 'Ne' miru, Evropi i normalnom životu.  

21.02.2008.

Bloggersko selo: TIM MEĐU NAMA!!!

»This mad place called Bosnia, a place i have grown to love and hate in equal proportion, has taught me at least one thing. To keep asking myself who I am. For that i am eternally grateful. So i have set up a new blog for myself. Mask off. I throw my proverbial cards on the proverbial table. Welcome to the monkey house friends! Peace« http://timclancy.blogger.ba

To su rječi sa kojima nas je upoznao sa svojim blogom više nego zanimljivi Tim Clansy. O sebi piše da je polunomadski globalni aktivist…bosnofil, ekolog, hiker, pisac, njujorčanin/sarajlija. Ovu zemlju je otkrio kao svoj dom na Božić daleke 1992. godine kada je autostopom došao iz Njemačke do Bosne. Kada ga ljudi pitaju šta je bila najgora stvar kada je dolazak u Bosnu u pitanju uvijek odgovara sa “odlazak”.

Postovi na blogu su na engleskom, ali naravno sva pitanja možete postaviti i na bosanskom  s obzirom da Tim relativno perfektno govori i naš jezik. On vas i poziva da njegov blog učinimo zajedničkim mjestom u kome će se tragati za otkrivanjem nas samih. Poziva nas da komentiramo, dajemo sugestije, uopće da podijelimo vlastita osjećanja... Isto tako svi su lijepo zamoljeni da se suzdrže od glupavih nacionalnih prepucavnja te uopće da negativnu energiju izbace iz sebe prije kliknu na blog jasnog imena Čiste namjere

Njegova perspektiva onoga što se događa kod nas sigurno nam može pomoći da i sami bolje shvatimo gdje smo i šta smo. Paralelno sa tim postoji čitav niz tema o kojima Tim piše na osoben i zanimljiv način. Meni je bar posebno zanimljiv osvrt na trenutne izbore u SAD.

Helem neise, da skratim mene je baš obradovalo pojavljivanje Tima među bloggerima!

http://timclancy.blogger.ba

21.02.2008.

Akciono selo: KAO POLITIČKOJ KRITICI KULTURE U BIH!

„Akcija Sarajevo- agencija za kulturni razvoj“ vas poziva na javnu debatu pod nazivom 'Ka političkoj kritici kulture u BiH: Novo ispisivanje zadanih okvira mogućnosti'.  Kakva je funkcija kulturne kritike u današnjem javnom prostoru u BiH? Kako operiraju politike zaborava i politike sjećanja u bh. kulturi?

Debata će se održati u petak, 29.02.2008. u 17.30 sati u Mediacentru u Sarajevu (Kolodvorska 3). Organizator javne debate je Akcija Sarajevo – agencija za kulturni razvoj (www.akcija.org.ba) u suradnji sa Mediacentrom Sarajevo (www.media.ba )

Učesnici i učesnice debate su: dr. Danijela Majstorović, komunikologinja (Filozofski fakultet Banjaluka), Šejla Šehabović, književnica (Tuzla), Husein Oručević, urednik Abrašmedia (OKC Abrašević, Mostar) i Svetlana Đurković, aktivistica (Udruženje Q za promicanje i zaštitu kulture, identiteta i ljudskih prava queer osoba). 

Moderator debate je dr. Damir Arsenijević, teoretičar i kritičar (Filozofski fakultet Tuzla), a cilj je da se otvori rasprava o načinima na koje se mogu nanovo ispisati mogućnosti kritičke prakse danas, a koje dominantna ideologija postavlja kao zadane, prirodne i nepromjenjive.

Pitanja i teme o kojima će se diskutirati na javnoj debati, između ostalog su: konstruiranje kritike u javnom prostoru u BiH, (re)definiranje političke kritike kulture, angažirana kritika, mogućnosti kreiranja drugačijeg poretka i druge. Neka od pitanja su i: Da li i na koji način white noise kritike, nastala obiljem artikulacija kritičkih pozicija, prikriva nedostatak kritičkog prostora? Kakva je uloga cenzure u ovakvom kritičkom prostoru i kako ona danas operira? Kako operiraju politike zaborava i politike sjećanja u BiH kulturi? Koje su to konkretne emancipatorne prakse kojima se može intervenirati u BiH prostor danas? Kako politička kritika kulture propituje područje proizvodnje i širenja znanja?

Svi zaintersirani svoj eventualni dolazak trebaju potvrditi putem telofona+387 33 715 840, odnosno na mail: masa@media.ba

21.02.2008.

Treća dimenzija: DANAS U 17.00 SATI U BEOGRAD SLEĆE VREMEPLOV I IGRA MEČKA.

Ostalo je još deset minuta do početka vaskrsenja Miloševićevih mitinga u Srbiji pod novim starim nazivom 'Kosovo je Srbija'. U 17.00  ispred srbijanske Narodne skupštine okupljenim mitingašima trebali bi se obratiti premijer Koštunica, četnik Nikolić i njihov bosanski pajac Milorad Dodik. Za razliku od cirkuske mečke Mileta  koja kao specijalni gost stiže iz inostranstva, tačnije Bosne i Hercegovine skupu neće prisustvovati srbijanci koji podržavaju LDP, G18 +, Liga socijaldemokrata Vojvodine, dok je predsjednik Tadić kukavički izabrao posjetu Rumuniji kako ne bi izazvao gnjev minijaturnog Koštunicinog DSS-a i četnika Tomislava Nikolića.    

Podršku ovom skupu očajnika svojim pojavljivanjem i govorima daće i krema srbijanskog umobolja:  rektori prištinskog i beogradskog univerziteta, predstavnici srpskih stranaka iz gore Crne Gore, te  uvijek simpatični Emir Nemanja Kusturica, košarkaš Dejan Bodiroga, a prema kazivanju organizatora (DSS i Radikalna stranka) očekuje se da se telefonom obrati i teniser Novak Đoković, koji se nalazi van zemlje. U komentarima B92 čitalac sa nadimkom Mashinovodja možda ponajbolje opisuje miting ispred Narodne skupštine i kaže:

'Pažnja, pažnja! Danas, u 17:00, pozivaju se građani da prisustvuju izuzetnom događaju: na trg ispred Skupštine sleće vremeplov, podešen na leto gospodnje 1989. Prisutni građani imaće priliku da vide i čuju nešto sasvim drugačije: face i loženja kojim ih zamajavaju poslednjih 20 godina. Nažalost, Njega neće biti, iz opravdanih razloga...Uporedo sa sletanjem vremeplova, građani će imati jedinstvenu priliku da prate još jednu dosad neviđenu atrakciju: veliki predizborni miting na kojem će se ozvaničiti dugogodišnja tajna veza SRS-DSS, koju smo dosad samo naslućivali! Navali narode! Nemoj propustiti priliku da te još jednom prevedu žednog preko vode i naprave majmuna od tebe! Ti dobro znaš koliko je to lepo i prijatno osećanje! Svi učesnici će moći da kupe kao uspomenu bedž s likom Najvećeg Srpskog Junaka ili majicu s likom Heroja Srebrenice! Cene vrlo povoljne: samo 20 godina zaostatka za svetom! Navali narode! Razbijanje prozora, izloga i stranih plaćenika slobodno i poželjno!'
(Mashinovodja, 21. februar 2008 10:10)

 

Obzirom da je povod priznavanje nezavisnosti Kosova nije na odmet spomenuti da su najmlađu svjetsku državicu do sada zvanično priznali Albanija (još 1990.-e), Afganistan, Costa Rica, USA, Francuska, Albanija (ponovo), Turska, Velika Britanija,Australija, Senegal, Njemačka, Latvija, Malezija, Estonija, Litvanija, Danska, Turski Kipar i Taiwan (kao djelomično priznate države), a uskoro će to prema zvaničnim najavama učiniti, na žalost ambasadora Srbije i Belgija, Finska, Luxeburg, Austrija, Norveška, Švedska, Bugarska, Hrvatska, Irska, Japan, Litvanija, Pakistan, Portugal, Slovenija i Švicarska. Srbijanski amasadori koji se prema dekretu povlače iz svih zemalja koje se usprotive 'nebeskom narodu'  ne moraju tugovati zbog budalaštine Vlade samo u nekoliko zemalja koje su jasno odbile nezavisnost Kosova, a to su Argentina, Azerbejdžan, Bjelorusija, Kipar, Gruzija, Kazakstan, Kirgistan, Moldova, Rumunija, Rusija, Slovačka, Španija, Šri Lanka, Ukrajina i Vijetnam.

O zvaničnim stavovima svjetskih vlada prema priznanju Kosova možete naći više detalja na stranicama wikipedije.

21.02.2008.

Na današnji dan: UBIJEN MALCOM X...

21. febraur je Međunarodni dan materinskog jezika (obilježava se od 2000. godine, s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti. UNESCO-v dokument 16/C iz 1970. kaže «Materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti.» Dakle, dragi čitaoci sretan vam dan Bosansko-srpsko-hrvatskog jezika!

21. februar se obilježava i kao Predsjednikov dan u SAD što današnjem predsjedniku ove države nećemo čestitati.

21.  februara 1848. godine objavljen je Komunistički manifest K. Marxa i F. Engelsa.

21. februra 1965. godine ubijen je u 39-oj godini života legendarni muslimanski i američki borac za slobodu i ljudska prava MALCOM X.  Ovaj ponosni otac četiri kćerke sahranjen je sa svojim velikim smiješkom na licu u newyorškom groblju Ferncliff, a njegova supruga Bety je iste godine donjela na svijet još dvije   kćerke blizankinje slavnoj porodici X.

Linkovi: Malcom X (official web site) (Blob o Malcom X-u  21. februar 2006.)

21.02.2008.

Antikriminalno selo: POČINJE LI PRIMJENA AKCIONIH PLANOVA ZA SUZBIJANJE KRIMINALA ?!

Prema pisanju Nezavisnih novina Vlada Kantona Sarajevo donijela je juče odluku da maloljetnicima bude zabranjeno kretanje od 23 do pet sati bez prisustva roditelja, staratelja ili usvojitelja. Željko Mijatović, ministar unutrašnjih poslova KS, nakon jučerašnje sjednice Vlade je rekao da je ova odluka definirana u Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u KS, koji je juče usvojila Vlada.

"Ovu dopunu podijelili smo u dvije kategorije. Kazne za roditelje mlađih maloljetnika, od 14 do 16 godina, koji se bez njihovog prisustva zateknu na ulici biće od 300 do 900 KM, a za roditelje starijih maloljetnika od 200 do 600 KM", objasnio je Mijatović. Dodao je kako je ovaj prijedlog zakona u skladu s Akcionim planom za suzbijanje maloljetničke delinkvencije, te da bi u hitnom postupku trebalo da bude na dnevnom redu Skupštine kantona 28. februara. Mijatović je rekao da je i dalje pojačano prisustvo policajaca u blizini škola i vozila javnog gradskog prevoza, te da je za 15 dana za 25 odsto smanjeno izvršenje krivičnih djela, a za 70 odsto krađa auta.

"Vlada KS se usaglasila da u MUP budu primljeni novi radnici, a Ministarstvu nauke i obrazovanja je dozvoljeno da uposli po 10 psihologa i socijalnih radnika. Naknadnom analizom bit će definirano u kojim školama će raditi", kazao je Mijatović.

Šaćir Boškailo, direktor Gradskog saobraćajnog preduzeća GRAS, najavio je da će u vozilima GRAS-a biti postavljen video-nadzor.

Zaštitari u vozilima GRAS-a Boškailo je juče rekao da će u vozilima gradskog prevoza biti angažovano 40 zaštitara, koji su do sada radili kao revizori.

"Već smo napravili selekciju revizora koji će raditi kao zaštitari. Zajedno s MUP-om uposlit ćemo i stručne ljude koji će kontrolisati rad zaštitara. Rok za realizaciju ovih aktivnosti je mjesec. Na ovakav način bezbjednost osoblja GRAS-a, ali i građana, bit će mnogo veća", istakao je Boškailo, objasnivši kako će u vozilima GRAS-a biti postavljen i video-nadzor. Mijatović je objasnio kako će decertificirani policajci biti angažovani u GRAS-u kao stručna lica.

Također, Grad Sarajevo i općina Stari grad najavljuju postavljanje video-nadzora nad većim dijelom starog urbanog jezgra Baščaršije...

Da li će to biti samo bacanje para 'jaranskim firmama' ili zaista primjena do sada zaboravljenog plana za suzbijanje maloljetničke delinkvencije saznaćemo uskoro.

Svakako bi odmah trebalo napomenuti odgovorne da negdje na njihovim stolovima stoji i Akcioni plan za suzbijanje organiziranog kriminala, koji se još uvijek nije počeo sprovoditi u praksi. Građani traže da vlast objavi totalni rat kriminalu po planovima koji su već urađeni i skupo plaćeni. Ako to nije jasno uskoro bi moglo biti kasno da to shvate. Novi protesti najavljeni su ispred Katedrale u subotu 23. februara u 13.00 sati, a pozvani su skoro svi građani, ustvari piše ' Svi oni koji se ne osjećaju sigurno u ovom gradu'.

 

20.02.2008.

Bosnians for Obama: OBAMA - ILI JEDAN POGLED NA IZBORE U SAD

Barack Obama za sada ima 1,319 delegata dok njegova suparnica Hilary Clinton zaostaje sa 1,245 delegata. Ključni broj je 2,025 delegata.

Barack Obama je pobjedio u 24 države: Alabama, Alaska, Colorado, Connecticut, Delaware, Georgia, Hawaii, Idaho, Illinois, Iowa, Kansas, Louisiana, Maine, Maryland, Minnesota, Missouri, Nebraska, North Dakota, South Carolina, Utah, Virginia, Washington state, Wisconsin

Hillary Clinton pobjedila je u svega 13: Arizona, Arkansas, California, Florida, Massachusetts, Michigan, Nevada, New Hampshire, New Jersey, New Mexico, New York, Oklahoma, Tennessee

Slijede izbori koji će se održati 4. marta u državama Texas i Ohio. U prvoj se odlučuje o 193 a u drugoj o  141 delegatu. Četvrtog dana mjeseca marta održat će se izbori u Sjevernoj Karolini gdje se odlučuje o 115 delegata, a potom 21. aprila u Pensilvaniji o 158 delegata.

Od svih navedenih država Obami se može predvidjeti pobjeda u Sjevernoj Karolini, a za to poprilično dobre garancije pruža uspjeh na izborima održanim u Južnoj Karolini. U ostalim istraživanja koja se do sada nisu pokazala baš relevantnim daju veću ili manju prednost Hilary Clinton. Posebno se naglašava njena prednost u inače tradicionalno republikanskom Texasu, ali eventualne pobjede Obame teško bi se više i nazvale iznenađenjima. Ono što je mnogo bitnije je to da unatoč prednosti koju ima Obama teško da će bilo ko od njih dvoje uspjeti do kraja izbora doći do broja od 2025 delegata a koji označava kandidaturu pa čak i kada bi pobjede bilo kojeg od kandidata bile daleko od nekih graničnih rezultata. Drugim rječima kada bi jedan od kandidata konstantno pobjeđivao sa prednošću od neki 30 % neće se desiti da "nagura" neophodnih 2025 delegata. Šta to znači??? Znači da će konačna odluka zavisiti od onih koji glasaju na samom kraju, tj na stranačkoj konvenciji. Ipak, pretpostavimo da će do kraja izbora naš favorit (naravno Obama) imati nešto veći broj delegata. Tome treba dodati i  činjenicu da je ostvario pobjedu u većem broju država, te da statistike pokazuju da republikanac McCain zapravo priželjkuje pobjedu Hilary Clinton. Sve to ukazuje da bi Barack Obama trebao postati prvi afro-amerikanac kao predsjednički kandidat u historiji SAD, a nadajmo se potom i prvi predsjednik SAD. Teško za povjerovati ali zašto ne? I ovo što imamo sada niko nije mogao ni zamisliti na početku kampanje!  Još nešto, u slučaju da se to na kraju desi mogao bih se prisjećati kako sam pišući prvi post o Obami jedva našao njegovu fotografiju na internetu. Već sada izbor je mnogo širi.   

20.02.2008.

Kriterion selo: RHYTHM IS IT

20.02.2008.

Sportsko selo: BOSNA !

(foto: Branimir Prijak)

Kako piše u izvještaju na zvaničnoj stranici ULEB.CUP-a KK Bosna je sinoć dokazala da je spremna za žestoku borbu za svoje mjesto među 32 tima koja su plasmanom u grupnoj fazi ostvarili mogućnost  takmičenja u 'ULEB Cup Last 32' porazivši  Gran Canariju 89-82 pred 5,300 navijača u dvorani Mirza Delibasic.  Ovom uspjehu je prethodilo treće mjesto u grupi gdje su naši košarkaši nadigrali Alba Berlin, Siauliai i Guildford Heat. Heroj susreta bio je Goran Ikonić sa 22 ubačena poena, a veoma dobrom partijom obradovao je i Suad Šehović koji je pogodiop nekoliko ključnih trojki za pobjedu Bosne uz najviše skokova u ekipi (6).

Ipak, uz ovu historijsku bilješku preporučujemo post naše drage Tratinčice koja se malo osvrnula i na jedan problem u igri našeg tima, a to je 'tradicionalna kriza kreativnosti' kod naših navijača.

 

20.02.2008.

selo je manjkavo: Erende

Večeras htjedoh napisati nešto o izrazu "na erende kora".
Pa kao ilustraciju htjedoh postaviti erende.

Surfam ja surfam tražeći sliku, nigdje erendeta.

Kako po tom pitanju ne nađoh ni jednu fotografiju na guglu,  a nisam samo ukucao "erende" nego i  strugac naroda, narodni multipraktik, narezivanje kupusa, narodna reckana mrkvica, alati za reckanje naroda i nigdje erendeta, evo da postavim fotografiju mog ličnog erendeta.

Kako je proces ilustracije oduzeo vrijeme za ideju priče "na erende kora" nećeti biti u prilici pročitati ništa pametno po pitanju aktuelne političke situacije u be i ha (sa osvrrtom na blesavo organizovane demonstracije povodom za vlast nedopustivog događaja i kao i na nekompetentu reakciju vlasti na blesavo organizovane demonstracije)

Dakle, kao  rezultat, imaćemo "erende" na guglanju pod fotografija.

19.02.2008.

Filmsko selo: UPRATI RITAM KRITERIONA !

Kriterion tim u suradnji sa Goethe-Institutom Bosne i Hercegovine i organizacijom
Tanzelarija predstavit će dokumentarni film “Rhythm is it!" u režiji Thomas Grube-a i Enrique Sanchez Lansch-a. Film će biti prikazan u Kinu Meeting point, 20. februara 2008. u 21 sat.

Pod vodstvom Britanca, Roystona Maldooma preko 250 dječaka i djevojčica,
različitog socijalnog i geografskog porijekla, uvježbali su koreografiju uz
djelo Stravinskog "Posvjećenje proljeća" (La Sacre du Printemps).
Otkrijte da li se 250 mladih ljudi, koji nikada prije nisu plesali, a kamo
li slušali klasičnu muziku, mogu suočiti sa zajedničkim izazovom: da li mogu
izvesti koreografiju uz pratnju filharmonijskog orkestra? RHYTHM IS IT! je
svojevrstan prikaz fascinacije suvremenim plesom koja nikoga ne ostavlja
ravnodušnim dok ljudima mijenja životne navike i stavove. U 110 minuta
trajanja filma, gledaoci će osjetiti poštovanje prema ustrajnosti i žudnji
ovih mladih ljudi ka ostvarenju zajedničkog cilja.

Ulaznice po cijeni od 4 KM možete kupiti na blagajni Kina Meeting point,
pred početak projekcije.

18.02.2008.

Regionalno selo:AFGANISTAN PRVI PRIZNAO KOSOVO

Afganistan je prva država koja je  priznala nezavisnost Kosova. Ova odluka donesena je samo dan nakon što su jučer kosovske vlasti proglasile deklaraciju o nezavisnosti u Prištini.

"Podržavamo odluku naroda i priznajemo nezavisnost Kosova", rekao je portparol afganistanskog Ministrastva spoljnih poslova Sultan Ahmad Bahin.

U sadržaju agencijske vijesti koju je javila Beta saznajemo i da su Kosovski premijer Hašim Tači i predsednik Fatmir Sejdiu uputili pismo vladama 192 zemlje u kojem su zatražili formalno priznavanje nove države.

Ne zvuči kao da će na hajr kad te prvo Afganistan prizna. Nas priznade Bugarska pa nas vidi kakvi smo!!!

18.02.2008.

Nacionalističko selo: POMAHNITALI STUDENTI SPALILI ZASTAVU EU I BIH U BANJA LUCI

U središtu Beograda i danas je obustavljen promet zbog prosvjeda protiv nezavisnog Kosova. Više od tisuću studenata beogradskog Pravnog fakulteta, praćeni nekolicinom profesora, uputilo se od zgrade fakulteta prema Studentskom trgu, pri čemu su istaknuli transparente s natpisima "Kosmet je svijet" i "Ostat će naše". Kompletna je zgrada Pravnog fakulteta prekrivena transparentima; "Kosovo je ogledalo Europe", "Pravnik ne smije šutjeti dok se gazi pravo" ili "Profesori, čemu nas učite ako sada šutite" - samo su neke od poruka kojima je zgrada fakulteta okićena. Studentima su se u prosvjedu pridružili i učenici obližnje gimnazije i osnovne škole, a očekuje se kako će im se na Studentskom trgu pridružiti i studenti ostalih fakulteta nakon čega će svi zajedno krenuti prema zgradi Vlade. Najavljeno je da će se u prosvjed uključiti i taksisti, te članovi nekoliko nevladinih udruga.

U isto vrijeme u Banja luci banjalučki studenti  su vjerovatno ušli u historiju kao prva rulja koja je spalila zastavu EU. Pored plave zastave sa 12 žutih zvjezdica zapaljena je i zastava vlastite države, te napadnute kamanjem njemačka i francuska ambasada. Podivljali studenti naoružani kamenjem i jajima krenuli su potom prema američkom veleposlanstvu u Banja Luci, ali u njihovom naumu su ih zaustavile jake policijske snage, javlja agencija Fena. 

18.02.2008.

Regionalno selo: SRBIJANSKI HULIGANI U AKCIJI PROTIV SRBIJE

U jučerašnjem divljanju huligana i četnika na ulicama Beograda povrijeđeno je 49 policajaca koji su pokušavali zaštiti zgrade američke i slovenačke ambasade na kojoj su polupana sva stakla. Huligani su kamenjem i upaljenim bakljama gađali policiju, čupali saobraćajne znakove, razbijali semafore i automobile, a u svom majmunskom transu umalo je nastradao i  brazilski ambasador, čiji se automobil u tom trenutku nalazio ispred Vlade Srbije. 
Policijske snage su uz velike napore spriječile napad divljaka na beogradsku džamiju i ambasadu Albanije. McDonaldovi restorani su gađani molotovljevim koktelima, a kako su revnosno uništavali gradsku inrastrukturu nisu mogli propustiti priliku da se umjesto Koštunice i Radikala okome kamenjem i na 
kancelarije Predsedništva LDP, kao i Centralnu kancelariju stranke koja se nalazi na drugoj adresi, te zgradu u kojoj sa porodicom živi predsjednik LDP Čedomir Jovanović. Tu je došlo  do velikog sukoba huligana sa pripadnicima policije i tom prilikom je zapaljeno  jedno  vozilo policije koja je uložila ogromne napore kako bi spriječila ulazak divljaka u samu zgradu. Više o divljanju huligana po Beogradu i Srbiji možete saznati u tv prilogu B92.

18.02.2008.

Selo veselo: PREMIJER SRBIJE PAO NA PRVOM PITANJU

18.02.2008.

Hokejaško selo: KAKO SMO RAZVALILI ARMENIJU NAKON NJIHOVOG VODSTVA OD 18 : 1 !!!

Pogodak za našu reprezentaciju postigao je Denis Mrkva. Ipak, u trenutku kad je označen kraj utakmice Armenija je imala prednost od 18 :1. Tada nastupa kontraofanziva naše reprezentacije. Naši su pokazali da se mnogo bolje snalaze na suhom terenu bez klizaljki na nogama. Saznanje o tome da su gosti među igračima imali nekolicinu nepravilno registriranih igrača donio je ozbiljnu premoć našim hokejašima. Zbog prisustva na ledu  Armenaca s američkim pasošem bosanski hokejaši dolaze do izražaja. Prednost Armenaca od 18 : 1 se poput leda na suncu istopila, a aši su napravili preokret završivši utakmicu pobjedom od 5 : 0.

Ovom pobjedom BiH je završila takmičenje na drugom mjestu u grupi dok su Grci osigurali učešće na Svjetskom prvenstvu u trećoj diviziji koje će se održati u Luksemburgu od 31. marta do 6. aprila ove godine. Možda bi se ova visoka pobjeda proslavila bar sa  jednim krugom i trubama po ulicama glavnog grada, ali su građani glavnog grada vjerovatno procijenili da bi susjedi mogli pomisliti da se slavi nezavisnost Kosova.

Rezultati:

Grčka - BiH 10:1, Grčka - Armenija 8:5, BiH - Armenija 5:0

Tabela:

1. Grčka 2 2 0 0 18:6 4
2. BiH 2 1 0 1 6:10 2
3. Armenija 2 0 0 2 8:13 0

17.02.2008.

Regionalno selo: NOVA ZASTAVA KOSOVA

Danas je izabrana nova zastava Kosova. U pitanju je plava podloga na kojoj se ocrtavaju u žuto obojene konture državnih granica. Iznad toga horizontalno se nalazi nekoliko zvjezdica koje bi valjda trebale da asociraju na one sa zastave Europske unije.

Ovdje na ovoj sličici vidite neke od prijedloga. Izgleda da su zastave SAD, Austrije ali i Bosne bile inspiracija raznoraznim autorima. Nova zastava zapravo najviše liči ovoj u donjem lijevom uglu koja pomalo podsjeća i na zastavu naše zemlje.

Kliknite ovdje da bi vidjeli i ostala ponuđena idejna rješenja za zastavu Kosova.

17.02.2008.

Iz Andrejevog fotoaparata: ŽENEVA KAO PRIŠTINA

Pod naslovom «Ženeva kao Priština» Andrej Đerković nam je također poslao nekoliko fotografija koje dočaravaju atmosferu sa ulica Ženeve nakon proglašenja kosovske neovisnosti.

 

 

17.02.2008.

Regionalno selo: OD NIDŽARE O STANJU U PRIŠTINI

Iako je malo u telegrafskom folu ipak podijelit ćemo sa vama odgovor naše drage Nidžare na pitanje o trenutnoj situaciji u Prištini. Ona je inače tamo došla još jučer i spada u one rijetke građane naše zemlje koji su danas na ulicama Prištine probali ukus “kolača nezavisnosti”.

Obavještava nas o tome kako je vani “neviđeno slavlje koje je počelo jučer popodne, te da “puca kao ludo”. Inače nezavisnost je proglašena oko 15 i 45 u skupštini a potom je održano zasjedanje na kome je donesena odluka o zastavi. Uslijedilo je održavanje press konferencije na kojoj su premijer, predsjednik Kosova i predsjednik Skupštine održali govor za javnost pred nevjerovatno velikim brojem novinara. Nidžara kaže da je rečeno da je bilo prisutno preko 2.000 novinara! O građanima Kosova kaže da su “vrlo sretni…Istinski sretni”.

“Stižu i prve vijest o nemirima i problemima u srpskim dijelovima, a vani puca kao maj 1992. godine u Sarajevu.”

Tu je i osam slika koje možete pogledati.


1 foto: Nidžara Ahmetašević
17.02.2008.

Urbano selo: NOVI INTERVJU MILJENKA JERGOVIĆA

Intervju Bratislava Nikolića  sa Miljenkom Jergovićem za beogradski B92 (14. februar 2008.)

 

Odrasto si u Sarajevu, verovatno često odlaziš tamo...Stalno se priča kako je promenjena struktura stanovništva, kako su sad neki drugi ljudi građani Sarajeva, kako to više nije taj grad ... Šta ti o tome misliš? Kako izgleda Sarajevo danas, posle svega?
-Priča o Sarajevu je jako komplicirana. To je i najstrašnije i najljepše mjesto na zemlji. A što se tiče strukture stanovništva, ona je u svemu tome najmanji problem.

Postoje i priče kako je Sarajevo sada strogo muslimanski (''zeleni'') grad. Kako to komentarišeš?
Mislim da je to glupost. Sarajevo je strogo muslimansko na sličan način na koji je Beograd strogo pravoslavni, a Zagreb strogo katolički. Jedino je šteta što je Sarajevo došlo u tu fazu da ga se na ovakav način može uspoređivati sa Zagrebom i Beogradom. Šteta što je multikultura ostala uglavnom samo po fasadama.

 

Bio sam u Sarajevu pre 3 godine, i osećao sam se prilično opušteno... Nisam imao nikakvih problema, na radio stanicama puštala se i srpska muzika ...U Hrvatskoj nije baš tako , i imam utisak da su Srbi opušteniji kad dođu u Sarajevo, nego kad idu u Hrvatsku ... Kako ti to posmatraš?
Da, to je na žalost istina. Naravno, na žalost Zagreba. Sarajevo se i dalje voli pred turistima hvaliti svojom otvorenošću. I to je jako dobro. Zagreb ne drži do otvorenosti, sve dok to glasno ne kažeš. A kada kažeš, tada upiru prstom i tjeraju te tamo gdje će ti biti otvorenije, ili tamo odakle si došao. Naravno, to čine pojedinci. Ali gdje u takvim stvarima nije riječ o pojedincima?

 

Moj utisak je da je Beograd pun ''seljaka'' i krimogenih likova koji se ne stide svojih prostačkih manira,čak naprotiv... Kakva je situacija u Zagrebu i Sarajevu? Koliko ima primitivizma, bahatosti, agresije...? U Beogradu je, po mom mišljenju, sve to već postalo normalno, mada je ipak bolje nego što je bilo...
To je u Zagrebu i Sarajevu vrlo slično. Nigdje se kreteni ne stide svojih manira i svugdje su njihovi maniri vladajući. Nema tu pomoći. I to se, valjda, zove tranzicija.

 

Boris Tadić ili Čeda Jovanović? ( zašto?)
Čeda, naravno. LDP jedina je stranka od Triglava do Gevgelije u koju bih se učlanio. Čeda govori svari koje nije lako podnijeti, ali koje se moraju reći da bi se normalno živjelo. Žao mi je što nema jednog takvog u Hrvatskoj.

O čemu se radi u tvojoj poslednjoj knjizi, i da li ćemo je videti u Srbiji?
Recimo da je to priča o jednom ubojstvu i pet osumnjičenih. Da, pretpostavljam da će izaći i u Beogradu.

 

Link:  KOMPLETAN B92 'GRADOVI – MILJENKO JERGOVIĆ'

17.02.2008.

Regionalno selo: DEKLARACIJA O NEOVISNOSTI KOSOVA!?

Sutra bi se na mapi Evrope trebala pojaviti još jedna država. U 15.00 sati Kosovske vlasti, odnosno Skupština Kosova bi na vanrednoj sjednici trebala proglasiti i formalnu neovisnost od Srbije. Nakon posebne sjednice u 18.00 bi trebala biti održana press konferencija na kojoj bi se i zvanično saopćila odluka o potpisivanju deklaracije o neovisnosti
Pola sata poslije ispred Plate mladih postavit će se spomenik odnosno obelisk u čast neovisnosti nove države, a Filharmonijski orkestar Kosova odsvirat će Betovenovu Odu radosti, tj. zvaničnu himnu Europske Unije, a koncert će uživo biti emitiran i na Bulevaru Majke Tereze u Prištini. U 11.00 građanima će se obratiti kosovski predsjednik Fatmir Sejdiju i premijer Hašim Thaci, nakon čega slijedi VATROMET. Više nego simbolično što se tiče Balkana.

Više na: http://balkaninsight.com

16.02.2008.

Sarajevsko selo: KAD MOŽE PIVA MOŽE I KRIMINAL

Dakle, vrlo je jasno da građani ne odustaju od zahtjeva za promjenama po pitanju odnosa vlasti prema njima, a prevashodno prema pitanju sigurnosti. Nesuvislo nasilje na skupu održanom u prošlu subotu je imalo efekat koji su iskoristili ljudi iz vlasti tako što su pažnju sa problema zavrnuli u drugom smjeru. Na isti način potencira se isključivo maloljetnička delikvencija dok je jasno da su protesti građana usmjereni generalno protiv bilo koje vrste kriminala. Današnji skup ponovno je dokazao da građani glavnog grada neće odustati od svojih zahtjeva.

Na fotki koju je snimila Selma Kapo na prvom protestnom skupu jedan od transparenata je vrlo jasan: TRAŽIMO 0% KRIMINALA!

Što da ne. Ako može bit takva piva može i grad!

Novi skup je najavljen za narednu subotu. Čestitamo i forumašima na organizaciji danšnjeg skupa.

 

15.02.2008.

Hokejaško selo: BOSNA USPJELA IZJEDNAČITI NA 1 : 1

Rezultat prve utakmice je:

Bosna - Grčka 1 : 10

Ipak nije bilo loše s obzirom da su bar na početku naši pružili ravnopravnu igru. Uspjeli su bilesi i izjednačiti a onda je umor odradio svoje. U prijevodu fasovali su još devet pakova u...jel se  i ono zove gol?

Nažalost jedan od naših igrača je zaglavio u hitnoj ali se nadamo da će ako Bog da sve biti u redu.

Helem, bilo je skoro hiljada posjetitelja, uglavnom rodbine igrača. Bilo je i nekoliko hokejaških veterana poput Senada Zaimovića koji je kao jedan od rijetkih na tribinama koji se razumije u sva pravila i taktiku privlačio pažnju radoznale publike. Na terenu je bila i jedna manja marisana ali je publika na kraju sa aplauzom isapratila i goste i domaće.

Sve u svemu lijep događaj u našem gradu.

15.02.2008.

Humano selo: POTREBNA POMOĆ

Mala Lingo Nadja je jako bolesna, u pitanju je bolest nazvana
Hemangiom koja je u mnogocemu sprjecava da zivi normalan zivot i bude kao i sva
druga djeca!Pocetkom marta mjeseca zakazana joj je operacija u Beogradu koja
bi sa troskovima lijecenja trebala kostati oko 5.000 KM, a koju svotu,
nazalost, njeni roditelji nisu u stanju priustiti.
Ovim putem molimo sve ljude dobre volje i koji su u situaciji pomoci
maloj Nadji, da svoje doprinose uplate na sljedeci ziro racun kod Raifeisen
banke u Sarajevu, a koji glasi na ime njezinog oca.

Zapamtite da i svaki mali doprinos moze pomoci jer nije u pitanju
velika kolicina novaca, ali kad ga nema onda znaci mnogo!!!

Raifeisen banka, Sarajevo 1610000000000011, a broj racuna
09000863793, Lingo Saudin, otac

ps- ako ništa drugo možete proslijediti ovu informaciju dalje. Inace, poštedio sam vas fotografija koje su stavrno potresne. Također ako pokretači ove akcije nalete na ovaj post preporučujem im da otvore i telefonsku liniju kako bi onim koji su spremni pomoći pružili i tu mogućnost.
15.02.2008.

Džuma / petak selo: LIJEPO REČENO O ONOME ŠTO JE VAN GRANICA UMA

Liepo je o Bogu rečeno:"Bog je iznad svega onoga, što ti na um padne."

H. Mehmed Handžić, 1943

14.02.2008.

Urbano selo: PETICIJA ZA SPOMEN OBILJEŽJE NA KARIMA ZAIMOVIĆA

Pozivamo se da se odazovete peticiji koju je pokrenuo naš dragi pisac Almir Imširević (http://strana212.blogger.ba), a čiji je cilj podizanje spomen obilježja rahmetli Karimu Zaimoviću.

U objašnjenju razloga za potisivanje ove peticije Almir je napisao:

Sarajevo, kakvo god bilo, nikad ne smije zaboraviti ljude poput Karima Zaimovica, za kojeg znamo kakav je bio. Sjećajmo se!

15. avgusta 1995., u jednoj od sarajevskih ulica, granatom sa brda ubijen je Karim Zaimović, mladić kojeg je i bivša Jugoslavija poznavala kao zaljubljenika u strip umjetnost. Rat je proveo u Sarajevu, te u magazinu "Dani" pisao o stripu, ali i o svom gradu u koji je, sigurni smo, bio podjednako zaljubljen. Vrijeme je da pokažemo da Karima, i sve one slične njemu, nismo zaboravili. Znajući kolika je bila njegova ljubav spram strip junaka (Corto Maltese je bio na prvom mjestu), ali i prezir spram socrealističkih spomenika, predlažemo da se u jednoj od sarajevskih ulica napravi obilježje koje bi "spojilo Cortoa i Karima".


Naši potpisi bi trebali biti tek znak onima koji mogu i trebaju učiniti sljedeći korak. Dosta je ovaj grad slavio pogrešne "heroje".”

Ne ulazeći u to kako bi spomenik trebao izgledati potpuno sam siguram da ga Karim definitivno zaslužuje. Čisto zarad informacije onima koji to ne znaju u Srajevu već postoji jedno obilježje koje čuva uspomenu na ovog predivnog uvijek nasmiješenog čovjeka. I taj spomenik, odnosno hajrat je nešto što mi uvijek izmami blagi osmjeh na licu. Radi se o jednom šadrvančiću unutar harema mahalske džamije u Čurćića mahali. To vam je ona ulica gdje se nalazi Svrzina kuća. Nalazi se sa lijeve strane od ulaza u džamiju a koliko zanm podigao ju je njegov otac. U spomenutom haremu ukopane su mnoge poznate i umne Sarajlije.  O ovome ipak više neki drugi put, a sada pravac

http://www.gopetition.com/online/16962.html

i potpišite se!

14.02.2008.

Urbano selo: NALETIH NA FINA SLUŽBENIKA

U pitanju je šalterski službenik Central profit banke u Titovoj ulici. Primjetih da je svaki put izuzetno ljubazan i susretljiv. Nešto kontam... Jes' da ne radi ništa osim što radi svoj posao - ipak takav odnos me uvijek zapravo iznenadi. E još da mi je naletiti na  nekog ljubaznog službenika u javnom sektoru!

Ustvari sve ovo napisah jer mi se svidjela ova sličica koju sam htio postaviti. Na ovo nam je pokušao skrenuti pažnju i Srđan Vuletić sa filmom Teško je biti fin.

Helem, pitanje nek bude ko su fini, a koji nisu fini ljudi koje svakodnevno srećete?

14.02.2008.

Hokejaško selo: OTKAZAN MEČ SA ARMENIJOM

Zbog avionske nesreće u Armeniji let hokejaša armenske reprezentacije je otkazan te će se planirani meč odigrati u nedjelju. Kako sam shvatio sutra bi umjesto utakmice protiv Armena naš tim trebao igrati protiv Grka, al' eto provjerite nešto i sami:)

14.02.2008.

Podsjećamo: SUTRA BOSNA - ARMENIJA

Prodaja karata za IIHF Q-WMIII na ZETRI i u Ferhadiji u Sarajevu

Zetra će od petka biti poprište kvalifikacionih mečeva za ulazak na Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu.

Hokejaši Bosne i Hercegovine učestvuju u 3. diviziji ovih kvalifikacija, zajedno sa hokejašima Armenije i Grčke.

Utakmice će se igrati od 15 do 17. februara po slijedećem rasporedu:

Petak u 20,30 - Bosna i Hercegovina : Armenija

Subota u 20,30 - Armenija : Grčka

Nedjelja u 17,00- Bosna i Hercegovina : Grčka


Cijena ulaznice 5KM.

14.02.2008.

Sportsko selo: HOKEJ JE OPET OK

14.02.2008.

Filmsko selo: OD DEBLOKADE IZ ZEMLJE ZLATNIH MEDVJEDA

Berlin 13.02.2007

Deblokada je na jucerasnjem sastanku u Berlinu dogovorila snimanje novog
filma Jasmile Zbanic. Producenti filma NA PUTU su PANDORA FILM (Njemacka),
COOP 99 (Austrija), ZIVA (Hrvatska) i DEBLOKADA te televizija njemacko
francuske TV kuce ARTE i ZDF. Ovih dana se ocekuje i definitivna potvrda
BHRTV o ucescu u ovom ambicioznom medjunarodnom projektu.
Pored ostalog, jedna od glavnih tema sastanka bilo je utvrdjivanje
vecinskog producenta. Damir Ibrahimovic, producent, nam je o tome rekao
sljedece:

"Nadamo se da cemo to ovaj put biti mi. Ali to ovisi od finansija koje
unesemo. Npr., u Austriji vec imamo obezbjedjen novac. Austrijski filmski
fond
automatski daje novac za nove filmove autora koji postignu svjetski
uspjeh.U aprilu cemo imati slijedeci sastanak, kada cemo dogovoriti datum
snimanja. Jasmila ce u martu nakon radionice sa glumcima, koji ce biti
pozvani u uzi izbor, napraviti podjelu i poceti sa probama".

DEBLOKADA PRESS

14.02.2008.

Sarajevsko selo: STA-NJE U -GRA-DU NI-JE DO-BRO O-SJE-ĆA-MO SE NE-SI-GUR-NIM

Evo sad odgledah premijera i meni se čini da on stvarno ne konta u čemu je problem. A ja opet ne kontam kako neko ne konta da nam je stvarno puna neka stvar kriminalaca i njihovog šepurenja gradom. Zar zaista misle da ću povjerovati da su bitne statistike o kriminalu u gradu u kome živi manje od pola miliona stanovnika. Unutar takvog broja kriminala jednostavno ne smije biti!!! Neko reći bilo ga je uvijek, a moj odgovor je "pa neka ga više ne bude". Mislim da tu nema puno teoretiziranja.

Također u emisiji se dotaklo i pitanje zdravstva, kao i konkretno pitanje o apartmanu kojeg uživa neki od kriminalaca unutar bolnice dok takav tretman nemaju obični pacijenti. Umjesto da čujem sutra ću to provjeriti, on stvar prebacuje na menadžment bolnice. Pa ako o tome ne smije pričati predsjednik Kantona ko će to očekivati od direktora bolnice!? Da ne govorimo da je također pitanje zdravstvene usluge koja je vrlo niska prešućeno.

Moram priznati da se ne razumijem u zakon i ovlasti puno ali sam skoro 100 % siguran da onaj koji ima vlast nad ministarstvima zdravstva ili unutarnjih poslova ove probleme može rješiti na način koji od njega očekuju nezadovoljni građani.

Zapravo sve vrijeme sam čekao nešto takvo ali nažalost ne dočekah. Pa jel moguće da ne konta? Sumnjam, jer nije on baš tako loš unutar našeg političkog prosjeka! Pa u čemu je onda problem?

Naravno, problem je u tome što se sva mjesta raspoređuju po partijskim linijama dok je kvalificiranost i sposobnost na nekom desetom mjestu. Eh onda kad je tako ne smiješ zagalamiti na kolegu iz stranke ili ga smjeniti. Čak ako to i uradiš pred pritiskom javnosti ima stranka novog kloca da figurira umjesto prethodnog. Očigledno je da su kod nas stranke i dalje iznad općina, kantona, entiteta ili države. Mi smo kao parlamentarna demokracija, a naši zastupnici u parlamentu misle kako trebaju odogovarati strankama a ne građanima. E, nećemo tako Dino, rekao bi jedan jalijaš u jednom filmu kojeg je režirao jedan drugi jalijaš.

Dakle, ako ko kada navrati od onih kojih bi se ovo moglo ticati neka zaborave na stranke koje su ih imenovale i neka razmišljaju o nama koji smo ih izabrali jer ako smo mi shvatili da ovo više ovako ne može morat će to i oni, prije ili kasnije...ovako ili onako.

..A do tada protestantima preporučujem da se klone nasilja. Ponašaj te se malo neprirodno i budite civilizirani - jer će to imati više efekta. Tako zapravo ja mislim, a vi kako hoćete!

13.02.2008.

Bosansko selo: JOŠ MALO O "OZBILJNOSTI" DRŽAVE U KOJOJ ŽIVIMO

Na Sarajevo_x-u pročitah slijedeće:

Komšić: U arhivi Predsjedništva nema originalnog Dejtonskog mirovnog ugovora

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić je kazao novinarima u Sarajevu da je “danas utvrđeno kako u arhivi Predsjedništva nema originala Dejtonskog mirovnog ugovora”.

“Istražni organi će biti pozvani da istraže gdje je original Dejtonskog mirovnog ugovora”, kazao je Komšić na pres-konferenciji održanoj nakon sjednice Predsjedništva BiH u Sarajevu.

(Sarajevo-x.com)


Nije da me čudi ali i dalje ne razumijem!!!


13.02.2008.

Protestno selo: KAMENJEM NA ZGRADU KANTONA !

Dio agresivnijih protestanata iz mase od oko 3000 građana jajima, flašama, kamenjem, ciglama, kantama, krompirom i drugim predmetima zasuli su zgradu Vlade KS. Razbijeno je  nekoliko prozora, a  vanredna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo je prekinuta.

više: SARAJEVO X

13.02.2008.

Globalno selo: AKO MOGU ONI, MOŽEMO I MI !!!

Tekst pjesme sa govorom Barack Huseina Obame:

It was a creed written into the founding documents that declared the destiny of a nation.

Yes we can.

It was whispered by slaves and abolitionists as they blazed a trail toward freedom.

Yes we can.

It was sung by immigrants as they struck out from distant shores and pioneers who pushed westward against an unforgiving wilderness.

Yes we can.

It was the call of workers who organized; women who reached for the ballots; a President who chose the moon as our new frontier; and a King who took us to the mountaintop and pointed the way to the Promised Land.

Yes we can to justice and equality.

Yes we can to opportunity and prosperity.

Yes we can heal this nation.

Yes we can repair this world.

Yes we can.

We know the battle ahead will be long, but always remember that no matter what obstacles stand in our way, nothing can stand in the way of the power of millions of voices calling for change.

We have been told we cannot do this by a chorus of cynics...they will only grow louder and more dissonant ........... We've been asked to pause for a reality check. We've been warned against offering the people of this nation false hope.

But in the unlikely story that is America, there has never been anything false about hope.

Now the hopes of the little girl who goes to a crumbling school in Dillon are the same as the dreams of the boy who learns on the streets of LA; we will remember that there is something happening in America; that we are not as divided as our politics suggests; that we are one people; we are one nation; and together, we will begin the next great chapter in the American story with three words that will ring from coast to coast; from sea to shining sea --

Yes. We. Can.

13.02.2008.

NEGO DA MI JOŠ MALO ZAPJEVAMO...

13.02.2008.

Bosansko selo: RASPRAVA NA BLOBU O RJEČNIKU BOSANSKOG JEZIKA

Na temu novog Rječnika bosanskog jezika u komentarima se razvila zanimljiva polemika, a pošto se o ovoj temi rijetko nešto može pročitati u našim medijima, prenosimo neke dijelove kako bi jednog dana i neko od mnogobrojnih odgovornih ministara iz države shvatio da temi jezika treba posvetiti malo ozbiljniju pažnju. Naravno, ne mislimo na 'intelektualnu' podršku politike pošto njihov jezik svakako nije mjerilo pismenosti, već jednostvano treba neko to sve podržati i budžetskim sredstvima.

Blob:

Na kraju, zašto ne reći, iako je novi Rječnik bosanskog korak naprijed, ostaje još puno toga što treba uraditi da bi bosanski jezičari stali rame uz rame sa susjedima. Ono što je možda važnije je  to da bi neko u ovoj državi trebao pokrenuti ideju da se pokrene ozbiljan državni projekt kojim bi se za građane naše države izdao jedinstveni 'Bosansko-srpsko-hrvatski rječnik'.

jasminkoh:

Rjecnik bi se morao zati Rjecnik bosanskoga jezika. Imaju vec Hrvati svoj. Ako vec bude Rjecnik bosansko-hrvatsko-srpskog, mozemo mu ubaciti i Kineski, ima i njih ovdje.
A ovaj Rjecnik... Ako nadjes u njemu rijec "hljeb" dam ti 100 KM :D Koliko sam ja cuo, slabo da se radi o koraku naprijed.

Abla Neulogovana:

Osjetih se prozvanom. Korak je naprijed stoga što je prvi rječnik koji je uradio tim iz zvanične znanstvene institucije, Instituta za jezik. Korak je naprijed stoga što se zove Rječnik bosanskog jezika. Tačno, Jasminko, hljeba nema, a ovaj nam Rječnik i nije za hljeba, što bismo ga tražili nad pogačom :-)? A somuna i samuna ima, i ravnopravni su! :-) Naravno, nema ni ovjere korpusom, ni valencije, i to su manjkavosti ovog Rječnika. No, da se okupe BH lingvisti, da malo zaborave sujete, da sjednu sistematski uraditi rječnik bosanskog jezika. Ja ne mislim da je Andrić, Šop, Samokovlija ili Šantić pisao na kineskom, ne mislim ni da Marko Vešović, Nenad Veličković, Miljenko Jergović pišu na japanskom, a ja se ovih autora u svom maternjem bosanskom ne želim odreći. Također, ne želim bosanske katolike i pravoslavce koji se nazivaju Hrvatima i Srbima tjerati da svoj jezik nazovu bosanskim, ako to neće. Dakle, valja sjesti i povaditi leksičku građu barem u onim knjigama i u periodici koja se javlja na teritoriju BiH od 1878. do danas. Korpus odrediti unaprijed, utvrditi ga, okupiti tim od pedesetak lingvista, podijeliti im zadatak ko će koje slovo raditi, odnosno, od a do al, od am-do b... Ubacit te ljude u biblioteku i dati im korpus koji je utvrđen, podijeliti im računare, i ako treba u tri smjene. Sastavit da radom tima rukovode zajedno Midhat Riđanović, Senahid Halilović, Ahmet Kasumović, Josip Baotić, Miloš Kovačević, ovi su mi sad trenutno naumpali, i na sonu bi bio plah rjecnik. Do tad koristim Rjecnik hrvatskog jezika... A ovaj bosanski imam jer poštujem trud i namjere onih koji su ga radili!

jasminkoh

Opaska na to sto koristis Rjecnik hrvatskog jezika, autor je vjerovatno pojedinac, ako mislimo na isti Rjecnik. Sve si fino rekla, ali da se vratim nazivu jezika, pa tako i rjecnika. Jasno je da nisu oni pisali na kineskom, ne treba mi to pojasnjavati. Takodjer je jasno da osim bosanskih katolika i pravoslavaca koji se nazivaju Hrvatima i Srbima, tu ima i Kineza, koji se tako nazivaju. Na to sam mislio. Apsurdno je zbog ljudi koji se nazivaju pripadnicima drugih naroda, iz drugih drzava, mijenjati naziv svog jezika, pa tako i rjecnika. Niko ih ne tjera da nazivaju svoj jezik bosanskim. Sama kazes da sebe nazivaju Hrvatima recimo, tako vjerovatno i svoj jezik hrvatskim. Njima je Anić ponudio odličan Rječnik, i siguran sam da ga rado koriste. On nije zbog Asima Kurjaka pisao hrvatsko-bosanski rječnik, već Rječnik hrvatskog jezika. Kurjak i ostali ljudi koji govore bosanskim jezikom zaslužuju svoj Rječnik. Toliko ću reći o nazivima i ovome uopće. A pošto zbijaš šalu sa mojom opaskom da u spomenutoj knjizi nema riječi "hljeb", reći ću ti da fale i slijedeće: hemija, hrana, heroj, hrvati se itd. Govorim o slovu H samo, naravno. Sa lingvističkog stajališta, ne da nije smiješno, tragično je. Zato sam rekao da sumnjam da je korak naprijed. Pozdravljam, i svako dobro!

Abla Neulogovana

Naravno, svoje dobronamjerne opaske o Rječniku bosanskog jezika ću proslijediti autorima,i o tome neću diskutirati na blogu, ali meni najviše smeta odsustvo valencija i ovjere korpusom!!!!! A ako svi BH lingvisti budu radili svoj rječnik, neki će bit bez hljeba, neki bez pogače, neki bez somuna, a svi mi bez rječnika! Usput, ja koristim onaj rječik grupe autora, jest i Anić u toj grupi, ali volim kad je tu i Ljilja Cikota, i Ivo Pranjković, i drugi.... Ostaj mi dobro!

 

13.02.2008.

Dosta selo: DOSTA NASILJA – HOĆEMO OSTAVKE!

Pokret Dosta pozdravlja vanrednu sjednicu Kantonalnih lidera u Sarajevu.

Međutim, to je šuplja priča.

Ultimativno zahtijevamo da Semiha Borovac, gradonačelnica Sarajeva i Samir Silajdžić, premijer Kantona Sarajevo, hitno i neopozivo podnesu ostavke!

Dvoje navedenih su direktno odgovorni za stanje u Sarajevu, gradu u kojem noževima ubijaju mlade, bacaju bombe, pucaju ljudima u glavu i spaljuju starce.

Ostavke očekujemo do srijede, 13. 2. 2008. godine.

Njihovim nasljednicima poručujemo da u minimalnom roku riješe pitanje sigurnosti u Sarajevu, ili će ih zadesiti mnogo gora situacija od one u subotu!

Opozicija i sve ostale stranke se pod hitno moraju očitovati o traženim ostavkama.

Pozivamo građane Sarajeva da njihova zadnja reakcija ne bude protest održan u subotu.

U srijedu, 13. 2. 2008. godine u 11:55 h će se održati novi masovni protesti ispred zgrade Kantona Sarajevo. Moramo se okupiti u još većem broju i pokazati nesposobnim političarima da se ne šalimo! Nevladine organizacije, opozicija, demobilisani borci, otpušteni i opljačkani radnici i svi ostali MORAJU da stanu na stranu građana i daju podršku protestima u srijedu.

Dosta nasilja borimo se zajedno za normalan život u Sarajevu i ne dozvolimo da nikad više nijedna majka ne zaplače zbog ubica!

Srijeda 13. februar, zgrada Kantona Sarajevo na Skenderiji, 11:55 h!

12.02.2008.

Global village: BOSNIANS FOR OBAMA or YES WE CAN!!!

OBAVEZNO POGLEDATI !!!

12.02.2008.

Nacionalno selo: NOVI RJEČNIK BOSANSKOG JEZIKA

"Naredbom Zemaljske vlade od 04.10.1907.godine određeno je da se ima posve napustiti dojakošnje nazivanje jezika ovih zemalja kao bosanski jezik te da se zemaljski jezik oficijelno naziva srpsko-hrvatski jezik,a formula zemaljski jezik se može zadržati samo tamo gdje je općenito riječ o jeziku zemlje'.

 

Relativno nedavno iz štamparije 'Fojnica' u 1.000 primjeraka izašao je Rječnik bosanskog jezika u čijoj izradi su sudjelovali djelatnici Instituta za jezik: prof. dr. Ibrahim Čedić (rukovoditelj i inicijator projekta), prof. dr. Naila Valjevac, mr. Aida Kršo, a asistenti su bili prof. Hadžem Hajdarević i Safet Kadić. Projekt izrade Rječnika Bosanskog jezika se u odnosu na dosadašnje privatne projekte 'standardizacije jezika' malo više približio institucionalnom radu, ali na žalost bez potrebne novčane podrške. To bi moglo biti i djelomično opravdanje činjenici da je naš rječnik još uvijek ispod nivoa kvaliteta rječnika koji se rade npr. u Hrvatskoj. Građa koja se nalazi u rječniku čekala je u Institutu za jezik od 2000. godine, a prikupljena je iz “djela pisaca, novina, pravnog jezika, to jest administrativnog jezika i svih drugih stilova koji postoje u jeziku na osnovu kojih se određuje standardna jezička norma. Ovaj jednotomni rječnik sadrži 1.320 stranica i kao opisni rječnik  sadrži sve slojeve leksike bosanskog jezika: izvorne slavenske riječi i riječi koje su posuđene iz drugih jezika (germanizme, latinizme, grecizme, anglizme, orijentalizme, bohemizme, romanizmi,angicizmi...). Za leksiku u Rječniku prof. dr. Ibrahim Čedić kaže: “Jedan od posebnih slojeva u bosanskom jeziku jeste postojanje izraza dvostrukosti i višestrukosti. Bosanski jezik je toliko bogat leksikom da o jednom pojmu, stvari možemo iznijeti iskaz na različite načine i upotrijebiti različitu leksiku, a rezultat je sa istim značenjem. To jest, određene stvari možemo izreći na različite načine. Upravo zbog toga je bosanski jezik i specifičan i u konačnom sastavu njegove leksike moraju postojati sve dvostrukosti i višestrukosti kako bi korisnici jezika mogli imati slobodu izbora jezičkih sredstava. Istu leksiku ne upotrebljava stanovništvo Bihaća i Sarajeva i zbog toga mora postojati sloboda izbora. Mi smo u izradi Rječnika strogo pazili da ne uklanjamo određene riječi, odnosno da ne namećemo riječi koje neko nema u navici da upotrebljava.”

Ono što je još važnije i št kaže i Prof. dr. Čedić je to 'da u Bosni i Hercegovini svi približno govore istim jezikom koji je specifičan. Međutim, politika je učinila da od 1990. godine  dođe do zatvaranja u atare i kaže da u Bosni i Hercegovini imaju tri standarda, što pravi probleme u školstvu. Prevode se dokumenti na srpski ili hrvatski jezik. Najveća razlika je samo u nazivu jezika. Srpski i hrvatski su izvedeni iz nacionalnog imena, a bosanski iz naziva zemlje. Imali smo bosanskohercegovački izraz u okviru srpskohrvatskog standarda, pa su izrazi dignuti na nivo standarda. Tako od jednog jezika imamo četiri standarda”. O potrebi za ovim rječnikom možda najbolje govore riječi Ljiljane Vučković, hrvatske prevoditeljice bosanskog porijekla koja je na jednom forumu povodom izlaska 'Rječnika bosanskog jezika napisala: 'Jedva čekam da si ga nabavim i vjerujem da će mi koristiti. Nakon godina izgradnje samopouzdanja, kad mogu točno tvrditi što je hrvatsko, a što ne, voljela bih si rado vratiti i moje, davno izgubljeno "bosansko" samopouzdanje. Nekada bih s ponosom mogla lektorirati svaki bosanski tekst, a sada bih prvo morala provesti malo vremena u Bosni, da bih se tek neko vrijeme potom mogla upustiti u "avanturu" govora i pisanja na tom mom na žalost potisnutom i zaboravljenom maternjem jeziku. A nekad sam pisala poeziju i uživala u svakoj riječi!'

Na kraju, zašto ne reći, iako je novi Rječnik bosanskog korak naprijed, ostaje još puno toga što treba uraditi da bi bosanski jezičari stali rame uz rame sa susjedima. Ono što je možda važnije je  to da bi neko u ovoj državi trebao pokrenuti ideju da se pokrene ozbiljan državni projekt kojim bi se za građane naše države izdao jedinstveni 'Bosansko-srpsko-hrvatski rječnik'.

 

12.02.2008.

Antikriminalno selo: KAD JE BRUCEE U PITANJU - SVE JE JASNO!!!

11.02.2008.

Globalno selo: DORIS LESSING O OBAMINOJ AMERICI

I dok polako Obama prelazi u vodstvo ispred Hillary Clinton i dok čitav svijet očekuje prvog Afro-amerikanca na čelu SAD medije je šokirala izjava 88-godišnje dobitnice Nobelove nagrade, britanske spisateljice Doris Lessing koja  vjeruje kako će Barack Obama u slučaju da postane predsjednik SAD-a biti ubijen. Kada su je u intervjuu za štokholmski dnevni list Dagens Nyheter upitali koga ona podržava kazala je kako to nije važno, ali smatra da bi oboje demokrata trebalo udružiti snage, prenosi USA Today čiji su ju novinari pokušali kontaktirati kako bi malo opširnije objasnila svoju tezu, no nisu uspjeli. "Najbolje bi bilo kada bi se natjecali zajedno. Hilary je jako oštra dama i možda bi bilo mirnije da ona pobijedi, a ne Obama. On vjerojatno ne bi dugo trajao kao crnac na položaju predsjednika. Ubili bi ga", izjavila je nobelovka.

 

11.02.2008.

Italijansko selo: USAVRŠAVANJE U ITALIJI

Odjel Ambasade Italije za promociju ekonomskih odnosa ima zadovoljstvo da vas obavijestiti da se i ove godine u periodu 31. mart - 6. juni 2008. održava 46. KURS STRUČNOG USAVRŠAVANJA TEHNIČKIH I PODUZETNIĆKIH KADROVA - 46 CORSO CFI. Oblasti koje obuhvata ovaj kurs su: OKOLIS I ZEMLJISTE, BANKARSTVO I MEDJUNARODNE FINANSIJE, BRODOGRADNJA, ENERGIJA, OBUKA I RAZVOJ STRUCNOG KADRA, VOĐENJE FIRMI, ROBNA RAZMJENA SA INOSTRANSTVOM,
TELEKOMUNIKACIJE, TELEVIZIJA - MULTIMEDIJI i TRANSPORT. Kurs se odvija u fazama: 1.faza - 4 sedmice: predstavljanje i upoznavanje opceg dijela, odrzace se u Rimu u periodu od 31.03. - 24.04.2008.; 2.faza - 5 sedmica: profesionalni razvoj - odrzavace ce u razlicitim gradovima Italije, ovisno o sektoru, u periodu od 28.04. - 30.05.2008.; 3.faza - 1 sedmica:zakljucci i vrednovanje - odrzace se takodje u Rimu u periodu  od 02.06. - 06.06.2007.

Uslovi za konkurisanje:

-       visoka strucna sprema

-       radno iskustvo najmanje 5 godina na istim poslovima
-       sposobnost upravljanja radnim zadacima
-       zivotna dob ne manja od 26 godina
-       poznavanje italijanskog jezika, jezika kursa

Više podataka u komentarima.
11.02.2008.

Filmsko selo: BOSANCI I BOSANSKI FILM U NEW YORKU

Jedan od najznačajnijih kulturnih projekata bh. dijaspore je svakako Bh. filmski festival kojeg grupa entuzijasta organizira već petu godinu uzastopno u New Yorku. Ovogodišnji Bosanskohercegovački Filmski Festival (BHFF™) koji predstavlja radove naše  kinematografije održat će se od 9. do 10. maja 2008. u Tribeca Cinemas, kinu koje je inače domaćin Tribeca Film Festival-a. Peti po redu BHFF™ istovremeno objavljuje otvaranje zvaničnog konkursa za prijavu filmova, koji je otvoren do 15. marta 2008. godine. Ovaj jedinstveni kulturni događaj koji je organizovan od strane dvije neprofitne organizacije u Njujorku, Radio Glas Bosne i Hercegovine i Akademija Bosne i Hercegovine, predstavlja nove talente moderne evropske kinematografije, ujedno pružajući jedinstvenu priliku američkoj publici da se upozna sa filmom i kulturom Bosne i Hercegovine.

Od osnivanja 2003. godine, festival je privukao značajnu pažnju javnosti kroz međunarodno priznate filmove, među kojima su “Grbavica” Jasmile Žbanić, “Savršeni krug” Ademira Kenovića”, “Kod amidže Idriza” Pjera Žalice, “Go West” Ahmeda Imamovića, “Karneval” Alena Drljevića, “Zločin i kazna” Marije F. Warsinski kao i mnoge druge. Filmski odbor će uzeti u razmatranje igrane i kratke filmove, dokumentarne, kratke dokumentarne i animirane filmove bosanskohercegovačkih reditelja ili filmova čija tema je Bosna i Hercegovina. Dodatne informacije možete naći na web stranici http://www.bhffnyc.org/ .

/radio EFM o BHFF/

10.02.2008.

Umjetničko selo: BUJROOM !!!

BUJROOM /bujrum/ je projekat napravljen u cilju afirmacije mladih umjetnika koji će rezultirati multimedijalnom izložbom. Na izložbi će učestvovati 20 umjetnika koji će raditi u različitim medijima. Izložbi će prethoditi dvodnevna radionica na kojoj će se održati predavanja i diskusije sa učesnicima izložbe o idejama za njihove radove. Cilj izložbe je rušenje barijere između javnog izložbenog prostora /galerije/ i privatnog prostora umjetnika. Umjesto galerijskog prostora, koristit ćemo haustor stambene zgrade. Na taj način želimo umjetnost odvojiti od institucija i neutralnih prostora galerija, i integrisati je u svakodnevni život. Tema izložbe je predstavljanje pomjerenog odnosa prema privatnosti, temelji se na ideji realty show-a, fenomenu koji je danas izuzetno aktuelna forma. Mladi umjetnici u ovom projektu ne ograničavaju se na to da radovima zadovolje ukus publike, već govore otvoreno o svojoj generaciji i problemima koji ih tište, reaguju na temu problema individue u društvu. Odabirom prostora želimo se nametnuti javnosti i donijeti umjetnost publici a ne čekati da publika dođe u galerije. Sami preuzimamo incijativu, i prilazimo ljudima direktno, bez posrednika.

Inače pojekat BUJROOM uvršten je u program XXIV Internacionalnog festivala Sarajevo “Sarajevska zima 2008” - “Barikade bez granica – ’68 Novi (vrli) svijet”.  

Iza projetkta BUJROOM stoje Naida Begović, Adisa Vatreš i Sabrina Begović. Smtraju se odsobama koje imaju šta reći javnosti; žele da se čuje čuje glas nove generacije; unijeti svježinu u kulturni život i srušiti postojeće barijere i tabue; otvoriti pitanja o individualnosti i pripadnosti, sličnostima i razlikama; promjeniti stav mladih ljudi koji misle da u ovoj sredini nema mjesta za njih i iz tog razloga napuštaju državu; žele nas upoznati sa neiscrpnom kreativnom energijom koju imamo u svom okruženju…

Haj da vidimo šta će biti od toga, a mi im svakako želimo sve najbolje. Što se tiče njihove stranice bujroom posjetite ih…

09.02.2008.

Podsjećamo: PROTESTNA ŠETNJA

Podsjećamo sve na sutrašnju protestnu šetnju a koja kreće, u subotu 09.Feb. 2008. godine u 13 sati od Katedrale.

08.02.2008.

Kriminalno selo: SLIKE UBICA IZ TRAMVAJA

Upravo sam dobio mail sa slikama ubojica iz tramvaja.  Postavljene su na jednom sarajevskom portalu i bez obzira što  smatram da nisu zaslužili tajnost neću ih postaviti. Tek za slučaj da informacija nije sigurna. Pored slika trojice dječaka koji izgledaju kao neka "normalna" (iako onaj što je izvršio ubod nožem izgleda šokantno mlad), nalazi se i slika ugostiteljskog objekata na čaršiji u kome je skriveno oružje kojim je izvršeno ubojstvo. navedena su i njihova imena, a samo jedan od njih je maloljetnik.

U forwardu naslovljenom:"UBICE IZ TRAMVAJA ! I NJIHOVE FOTOGRAFIJE (PROSLIJEDI DALJE)" piše:

SARAJEVO - Sedamnaestogodišnji Denis Mrnjavac podlegao je juče nakon što su ga na povratku iz škole napala i izbola nožem tri mladića bez ikakvog povoda, potvrđeno je u policiji.

Mrnjavca su u utorak naveče u GRAS-ovom tramvaju pretukli Nermin S. (17), Berin Talić (19) i Ademir Lelović, a maloljetni Nermin S. ga je potom ubo nožem u predjelu stomaka.

Biljana Jandrić, portparol bolnice "Koševo", kazala je da nesretnom mladiću presječena arterija u trbuhu na dva mjesta, te da je i pored svih napora ljekara je podlegao.

Prema policijskim informacijama, za napad nije bilo nikakvog povoda.

"Jedan od nasilnika pitao je Mrnjavca: 'Šta me gledaš?' On je rekao: 'Šta gledam' i oni su ga počeli udarati rukama, nogama, bokserom, a N.S. ga je zbo nožem", rekao je naš sagovornik iz policije.

Policija je naknadno u jednom objektu na Baščaršiji pronašla bokser koji je korišten u tuči, te nož kojim je zboden.

U Kantonalnom tužilaštvu je potvrđeno da su sva trojica osumnjičenih uhapšena, koji su inače iz Sarajeva, te je za njih predložen pritvor. U policiji kažu da su N.S. i Lelović odranije poznati po vršenju krivičnih djela razbojništa i nasilničkog ponašanja.

"Policija je protiv njih nekoliko puta podnosila krivične prijave tužilaštvu u prošloj godini", naglasili su u policiji.

Saznajemo i da je veliki broj građana i policajaca u utorak naveče dao krv u Zavodu za transfuziologiju, pošto je mladić imao rijetku krvnu grupu."

Ostaje mi ta moralna dilema da li objaviti slike i imena ovih UBICA ! ! !

Bez dileme ponavljam poziv da se sutra priključite prostestu protiv nasilja i vlasti koji se već godinama neozbiljno ponašaju kada je u pitanju sigurnost naših građana!

I pitanje: ima li smisla štititi identitet ovih ubica???

08.02.2008.

Tužno selo: OPROŠTAJ OD DENISA

Danas u 16 sati bit će sahranjen Denis Mrnjavac, sedamnaestogodišnjak koji je u utorak u centru Sarajeva ubijen na brutalan način. Ispred Katoličkog školskog centra danas u 11:30 krenula je povorka kroz grad sa Denisovom slikom  do Zemaljskog muzeja. Inicijativu za organizovanje ove tužne povorke preuzeli su učenici KŠC-a i svi oni koji žele nešto promijeniti. Povorci se mogu pridružiti svi građani. 
Ispred  Zemaljskog muzeja organizovan je prevoz za one koji su željeli prisustvovati  sprovodu. Denis će biti sahranjen danas u 16 sati u Lepenici na mjesnom groblju Boljkovići. U Katoličkom školskom centru danas je dan žalosti, a trebaobi biti u čitavom Kantonu.

08.02.2008.

Akciono selo: PRIDRUŽIMO SE AKCIJI PROTIV NASILJA

Forumaši Sarajevo-x.com portala su se organizovali i pozivaju:

Denis Mrnjavac nije više sa nama, otišao je pred našim očima ,a da uradili nismo ništa, nismo pokušali spasiti ga... u tramvaju je napadnut i tri monstruma su mu oduzela život, ubili su ga bez jasnog razloga, bez povoda, nisu se poznavali, nikad prije toga nisu ni sreli se , a bio im je potreban samo bilo kakav povod da dokažu svoju muškost... svoju snagu... ili šta već. Učinili su to u sred prepunog tramvaja, hladnokrvno i okrutno.

Ko je sljedeći, koliko ljudi treba da bude ubijeno, zapaljeno , opljačkano, pretučeno da vlast počela bi raditi svoj posao, da počela bi na adekvatan način sankcionisati počinitelje gnusnih zločina. Koliko još žrtava treba da bude prije nego vlasti odluče uložiti novac u odgovarajuće institucije, koliko još naših sugrađana treba da pretrpi traumu kako bi se stvari promijenile. Svjedoci smo svakodnevno gnusnih zločina koji ostanu nekažnjeni na adekvatan način, na način primjeren kaznenom djelu koje je počinjeno, zahtjevajmo od nadležnih da se to promijeni.
Dosta nasilja na Sarajevskim ulicama ali i ulicama drugih gradova i mjesta, dosta nerada odgovornih institucija , pokažimo im i tražimo od njih da počnu raditi svoj posao, da počnu raditi ono za šta su plaćeni.
„Građani“ Sarajeva žele na simboličan način da izrazi svoje protivljenje konceptu nasilja koji je na sceni, pozivamo sve „građane“ Sarajeva ,ali i ostalih gradova da šetnjom i okupljanjem pred sudom i/ili (gradskom upravom) urade isto.
U srijedu se to desilo Denisu, sutra se već može desiti nama, napravimo prvi korak i pokažimo bar mrvu ljudskosti, pokažimo bar malo solidarnosti, izrazimo svoje protivljenje konceptu nasilja koji je na sceni. Zar ovo društvo ne može osigurati ni siguran put učenika od kuće do škole, zar ne može garantovati bezbjednost starih lica ili djece.
Pozivamo nadležne na odgovornost na ostavke jer evidentno je da nisu kompetentni pozivamo ih da napokon počnu raditi posao za koji su i previše plaćeni, zar su vam fotelje draže od života naših sugrađana.
Protestna šetnja će se desiti u Sarajevu, u subotu 09.Feb. 2008 godine u 13 sati, krenuti će od Ktedrale, a završiti će se pred zgradom kantonalnih i gradskih vlasti uz zaustavljanje pred zgradom suda. Pozivamo „građane“ da svojim prisustvom pokažu da im je DOSTA nasilja, da svojim pristvom pozovu nadležne „neradnike“ na odgovornost.

Izvor: http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtopic.php?t=47127&postdays=0&postorder=asc&start=150

08.02.2008.

Bosansko selo: REZOLUCIJOM PROTIV NASILJA

I dok oko nas ljudi lete u zrak, seljaci se ubijaju sjekirama i motorkama, a djeca pale starice i u pozorišnoj atmosferi ubijaju djecu u tramvajima čelnici države i MUP-a ponavljaju drsku argumentaciju da je to 'normalno', pa i bezaleno u odnosu na druge evropske gradove.

Duhovi četnika, ustaša, balijskih monstruma ušli su u postratnu djecu. Nedostatak pravedne države i prava na svim nivoima daje im motiv da budu tako mračni i tako mnogobrojni. Ubija se zbog 50 KM, a milioni nestaju u privatizaciji političara sklonjenih iza zidova svojih vila i zaštićenih dobrim diplomatskim odnosima sa podzemljem. Nekako su zaboravili da država ima policiju kakvu-takvu i da je samo potrebno dati naloge da se izvrši deratizacija. 

Na jučerašnjoj sjednici Doma naroda Federalnog parlamenta u Sarajevu, 'u terminu rezerviranom za delegatska pitanja i inicijative, delegat hrvatskog naroda' (op.a. eto nam države!) Lidija Bradara predložila je da se Dom u toku ovog zasjedanja izjasni o rezoluciji koja se odnosi na postupanje u slučaju nasilja među djecom i mladima.
U prijedlogu njene rezolucije između ostalog stoji potreba brze saradnje svih nadležnih tijela i drugih činilaca koji mogu učestvovati u sprječavanju, otkrivanju i suzbijanju nasilja među djecom i mladima.Potrebno je izraditi posebne planove postupanja u slučaju nasilja među djecom i mladima, uvažavajući posebnost pojedinih sredina, naglasila je također u predloženom dokumentu Lidija Bradara. Ona je ovu rezoluciju predložila potaknuta smrću maloljetnog mladića u Sarajevu koji je napadnut u tramvaju. Među napadačima je također bio maloljetnik. Podsjetivši da ovo nije jedini slučaj maloljetničkog nasilja u posljednje vrijeme, Bradara je kazala da se ta pojava sve više širi i da društvo mora adekvatno odgovoriti. Znači još uvijek samo pojedini zastupnici prepoznaju ove probleme, a čitava država je trebala već nekoliko puta biti na nogama i pripravnosti obzirom na monstruoznost počinjenih zločina. Očigledno je važnije paziti da nam se ne nahlade kriminalci u pritvorima nego što građani drhte od pomisli šta će sutra biti sa njihovom djecom.  

08.02.2008.

EU selo: POŠTIVANJE EVROPSKIH STANDARDA U TURSKOJ

Nakon burne rasprave zastupnici turskog parlamenta sa 401 glasom za i 110 protiv izglasali su Ustavni amandman koji pokrivenim studenticama dopušta da pohađaju fakultetsku nastavu.

Turska je vlada zahtjev za usvajanjem amandmana obrazložila težnjom da turski državljani potpuno uživaju vjerske slobode te potrebom usklađivanja s europskim smjernicama o ljudskim pravima. Što bi rekla malo izmjenjena poslovica 'ako neće Turska Evropi, hoće Evopa Turskoj'. 

07.02.2008.

eFM selo: AFERIM 2 ILI RAZGLEDNICE S LJUBAVLJU

Radio eFM:

" Proces Evroatlanskih integracija za zemlje koje žele pristup EU podrazumijeva i ispunjenje nekih uslova koje nameće Evropska zajednica.Ne sporeći izvanredne zasluge i trud bh politike na ovom istom projektu, ovom akcijom želimo pružiti podršku našim susjedima na njihovom, doduše, nešto ubrzanijem putu ka Evropi.

Odaberite i pošaljite razglednicu na adresu trenutno predsjedavajućih EU ali i ostalim članicama koje podržavaju prijem “zaslužnih” zemalja preko reda.

Ujedno iskoristimo priliku da se zahvalimo za sve ono što je porodica evropskih zemalja učinila za Bosnu i Hercegovinu u periodu od embarga na oružje, do presude u tužbi BiH protiv SCG, preko nezaobilaznog Dejtonskog mirovnog sporazuma čije blagodeti i danas uživamo.

AFERIM! od nas, a Vi možete odabrati i poslati jednu ili više razglednica u znak pohvale http://aferim.efm.ba"

U pitanju je  nova-stara aktivnost Radio eFM-a  pod nazivom AFERIM, "gdje mi svi k’o “čestitamo” i “zahvaljujemo” nekome za nešto što smatramo izuzetno bitnim za razvoj našeg društva na putu iz lošeg juče, preko današnjeg ni tamo-ni ‘vamo, a prema kako nam obećavaju boljem sutra." 

Nova tema je  EURO VIZIJA o čemu možete detaljnije saznati ovdje.

Podsjećamo da je Prvi AFERIM! imao za cilj "toplo se zahvaliti" Holanđanima. Ideja Radio eFM -a privukla je veliku pažnju uključujući i medije poput Al Jazeera-e. Interes ljudi da pošalju razglednicu bio je toliki da je tadašnji server oboren!  Aferim  Radio eFM!

07.02.2008.

Bosansko selo: SVIM KINEZIMA SRETNA NOVA GODINA

恭喜發財 (Hm, valjda se tako piše).

U svakom slučaju želimo svim Kinezima,  a posebno onim koji žive u BiH, poželjeti sve najljepše u novoj kineskoj godini. Želimo im da  u našoj dragoj Bosni pronađu  soj novi dom.

Kinezima iz Kantona Sarajeva SUN NIN LOK! (tako se kaže na kantonskom kineskom),
a ostalim XIN NEIN KUAI LE! (na mandarinskom)


Inače ova kineska godina bit će u znaku pacova. Kako će izgledati samo dragi Bog zna. Prošla je i na lokalnom i na globalnom planu zbilja bila u znaku svinja!

07.02.2008.

Podsjećamao: SVJETSKI ŠAMPIONI NA LEDU U ZETRI

Povodom obilježavanja 24. godine od sarajevske olimpijade u Zetri će večeras nastupiti legende umjetničkog klizanja u programu ' Champions on Ice'  : Victor Petrenko (olimpijska zlatna medalja, višestruki svjetski i evropski prvak); Evgeni Plushenko (olimpijska zlatna i srebrena medaljka, tri puta svjetski i pet puta evropski prvak); Oksana Baiul (olimpijska zlatna medalja i svjetski prvak); Surya Bonaly (pet puta evropski prvak, tri puta svjetska srebrena medalja); Oksana Kazakova i Artur Dmitrijev (olimpijsko zlato, evropski prvak i svjetska bronzana medalja); Sarah Abitbol i Stephane Bernadis (evropska srebrena i svjetska bronzana medalja); Elena Grushina i Ruslan Groncharov (olimpijska i svjetska bronzana medalja); David Sanchez (svjetska klasa, akrobacije u zraku) i Antonio Najarro (flamenko plesač svjetske klase).
Karte (po cijeni od 16 KM) možete rezervisati na telefonski broj 033 276 100 ili ih kupiti na glavnom ulazu u dvoranu Zetra.  

 

06.02.2008.

Arhitektonsko selo: KONKURS ZA IDEJNO RJEŠENJE ZGRADE ASU

Kako smo primjetili vaše zanimanje za arhitektonske teme u jednom od prethodnih postova odlučili smo malo popuniti medijsku prazninu na ovu temu i otvoriti vam galeriju sa skoro svim radovima koji su pristigli na konkurs za idejno rješenje zgrade Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu (ul. Skenderija). To je zgodna prilika da možda sklopite neku sliku u glavi o arhitektonskim trendovima domaćih snaga, da vidite šta se sve potpisuje kao 'arhitektura', da vas možda počne interesirati ko su ljudi ili nekad čak i umjetnici koji projektuju zgrade oko nas...

 LINK: GALERIJA SVIH RADOVA 'ASU KONKURS'

RELJA FERUŠIĆ JONUS ADEMOVIĆ LEJLA KREŠEVLJAKOVIĆ I HAJRA HELAĆ (potpuno subjektivno) JEDAN OD DVA OTKUPA - AUTOR IZ DANSKE AMIR VUK
05.02.2008.

Bosansko selo: KAKO REAGIRATE NA VIJEST O DANISU TANOVIĆU U POLITICI

Limun.hr - Danis Tanović osniva novu stranku

5.2.2008 20:47:00 | Powered by PressCut

"Proslavljeni bosanskohercegovački režiser, oskarovac Danis Tanović osniva novu političku stranku.U ovakvoj situaciji imam dva izbora: Ili fino s obuitelji spakirati kofere i nostlalgiju liječiti povremenim dolascima ovamo ili pokušati nešto promijeniti, izjavio je Danis Tanović za sarajevsko Oslobođenje. Bh. oskarovac bez razmišljanja poručuje kako je njegov cilj promijeniti vlast, ali... Nešto drugo još je važnije: Promijeniti masovno uvjerenje da se ne može ništa učiniti, da smo osuđeni na ovakav život, iako građani Bosne i Hercegovine zaslužuju i mogu imati puno bolji život", rekao je Danis Tanović. (Biznis ba)"

Ovu je vijest prije sat vremena objavio Limun.hr, a preuzeta je sa biznis.ba.

Ne ulazeći u rasprave o potpunoj tačnosti ove informacije interesira me kako vi reagirate na ulogu oskarovca u politici. Vjerujete da je to dobro za nas, loše za njega, i jedno i drugo, nijedno ni drugo??? Što se mene tiče ja bih glasao za njega, a vi???

I nešto što vjerovatno niste znali. Danis Tanović nije baš nepoznato ime u političkom životu BiH. Rijetki znaju da se nalazio na listi MBO na prvim demokratskim izborima u BiH. Istina, od njega nije tražen pristanak tako da ni sam o tome nije ništa znao dok svoje ime nije ugledao nakon obajvljivanja listi sa političkim kandidatima. Tada nije izabran.

Dakle, još jednom: da li je vrijeme da neko poput njega uđe u neki od brojnih parlamenata u "ničijoj zemlji"? Slažete li se da to bude  naš "Vitez umjetnosti i književnosti"?

05.02.2008.

Mafijaško selo: ŠTA JE DANAS NOGOMET ?

Sumnjam da je neko u našim brojnim mupovima i supovima danas pomislio da bi bio red da se i kod nas nešto uradi po pitanju nogometne mafije nakon što su se u beogradskim medijima pojavili snimci legendarnog srbijanskog nogometaša  Dragana Đžajića kojeg momci u plavim 'dresovima' vode sa lisicama na rukama  zbog kriminalnih radnji vrijednih 12 miliona maraka. Obzirom da kod nas vladajuće etno-oligarhije još uvijek čvrsto drže 'privatizacijskog koncepta' policije preporučujem svima koji nisu imali priliku gledati dokumentarni serijal beogradske tv kuće B92 'Insajder - Pravila igre' da se u nedostatku ozbiljne analize problema nogometog kriminala u našim medijima upoznaju sa živopisnim svijetom i pravilima igre zvane 'mafijaški nogomet'.

'Insajder - Pravila igre 1'

'Insajder - Pravila igre 2'

'Insajder - Pravila igre 3'

05.02.2008.

Selo sjećanja: 5. FEBRUAR...

“na taj dan moj dnevnik počinje. Koja sadaka spasi mamu i buraza...Selam” - eni


“tužno:(“ -
Samohrana djevojka


“prestrašno
pogotovo kad pročitas imena” - dmaja

 
“zamišljam koliko je suza preliveno samo za jednim ovim imenom, a ono šezdesestsedmero... tuga. :(“ - Gipsy Queen


“Allahu dragi.. !Koja tuga :(
Moja Ehli se isti taj dan rodila ...koja antipoda zivota !!??
Selam vam srdacan !!!” -
Neral


“Sutra je 13 godina od masakra na Markalama,ne znam kako al moja mati i ja smo nekom cudnom silom preživile to.Sjećam se da smo kupovale neke osnovne namirnice za život.Lica ljudi nisu bila nista drugačija od onih koje smo vidjali tokom tog ratnog perioda,jad,cemer,bijeda,mržnja...stotine različitih osjećaja na tim licima,toga se i dan danas jasno sjećam.Kako smo izašle i kako je mama legla na mene ostaje ta neka vjecna misterija.Ponekad je pitam jer znam da se ona tog dana jasno sjeća al ona ne želi da govori o tome.Ta 1994 godina bi teška godina za nju,mi djeca i nismo kontali te neke stvari.Mislile smo da je tata sa "našim"borcima,da čuva "naš"grad od "agresora"...samo je mama znala šta je sa njim.Neki dan sam našla svoj dnevnik pisan od 1992 pa do 1997 godine,period od moje 11 pa do 16 godine života, ni jedan list koji sam ispisala nije sadržao ime nekog dječaka,simpatije.Pisala sam o broju granata koje su pale,broju ranjenih i mrtvih.Taj sam dnevnik danas bacila u kamin i gledala kako gori, nije mi bilo lakše,bilo mi je isto.Prenosi me znam, ipak sutra je dan kad su se mnoge sarajlije ponovo rodile ja sam jedna od takvih i dan kad neki više nikad nisu ugledali svijetlo dana. Na žalost takvih je mnogo.Kažem vam prenosi me....” - necija , 4. februara 2007 (http://necija.blogger.ba)

 

05.02.2008.

Sjećanje: MARKALE - 5. FEBRUAR 1994 GODINE

Oko 12 sati 30 minuta, 05.02.1994.  sa položaja Karadžićevih Srba, najvjerovatnije sa području sela Mrkovići kod Sarajeva, ispaljena je minobacačka granata kalibra 120 milimetara. Nekoliko sekundi poslije granata je eksplodirala na gradskoj pijaci Markale, a od posljedica eksplozije poginulo je 67, a teže ili lakše ranjeno oko 200 ljudi. Bio je to najgori dan u do tada već 22 mjeseca dugoj opsadi grada. Ovaj masakr je po dimenzijama bio strašniji i od masakra od 27. maja 1992 u Ferhadiji / V. Miskina/ 27. maja 1992 kada je u redu za kruh ubijeno 16, a ranjeno znatno više građana.  Po broju žrtava on je bio strašniji i od masakra od 28. Augusta 1995  kada su ponovno na Markalama ubijene 43 osobe, a ranjeno oko 100 građana.  

Na današnji dan izgubilo smo 67 svojih sugrađana: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, Ibro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Avdo Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Sabit Rizvo, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić
04.02.2008.

Sjećanje: ZAIM IMAMOVIĆ - OSTAT ĆE BOSNA KAO ŠTO JE BILA

2. februara 1994. godine u Sarajevu je umro doajen bosanskohercegovačke sevdalinke.

Ime Zaima Imamovića kao estradnog narodnog umjetnika, interpretatora, kompozitora ostalo je upisano u antologiju sevdalinke i pjesama drugih naroda. Bio je uzor velikim pjevačima i mnogi su ga stavljali na prvo mjesto kao svog idola.

Rođen je 26.augusta 1920.godine u Mrkonjić Gradu. Godinu dana nakon rođenja sa svojim roditeljima prelazi da živi u Travnik i nastanjuju se na periferiji zvanoj "Bojna". Tu je proveo petnaestak godina, dok se 1936. godine nije nastanio u Sarajevu.

Karijeru započinje 10. aprila 1945. godine na Radiju Sarajevo. U to vrijeme svojim glasom i osjećajem opija slušaoce melodijama "Gledaj me draga", "Mujo kuje konja po mjesecu" i "Konja vodim, pješke hodim".
Gostovao je u Parizu, Beču, Sofiji i na Bliskom istoku, a sudjelovao je i na internacionalnom festivalu narodne muzike u marokanskom gradu Merekeš kao predstavnik jugoslavenske radio-difuzije.
6.aprila 1979.godine Skupština grada Sarajeva nagrađuje ga Šestoaprilskom nagradom grada Sarajeva "za njegove stare izvorne bosanske narodne pjesme i za originalne interpretacije".
U ratu 1992. godine pa do smrti Zaim je preživljavao. Svoje posljednje stihove napisao je ratne 1993. u Sarajevu:

Svud po svijetu kuda sam hodio
naše želje, pozdrav pronosio.
Ostat će Bosna kao što je bila
k'o biser sjajna, ponosna i mila.

Nakon njegove smrti izdata je knjiga pod naslovom ”Slovo o Zaimu”, u prilogu 10 audio kaseta njegovih najboljih interpretacija pohranjenih u ručno rezbarenoj drvenoj sehari.
1.novembra 1997. izdata je i poštanska markica sa likom Zaima Imamovića, koja je štampana u tiražu od 50.000 primjeraka, a sedam godina kasnije, 2004. u izdanju izdavačke kuće Buybook, Sarajevo izlazi i knjiga "Pjesma srca moga - 100 najljepših pjesama", koju su priredili Farah Tahirbegović i Damir Imamović, Zaimov unuk.

Zaim Imamović- "Djevojka sokolu zulum učinila"

www.radiosarajevo.ba

04.02.2008.

Trač selo: INCIDENT U MOSTARU - PREDSJEDNIKOVO OSIGURANJE NA NIVOU

Prema pouzdanim informacijama Dnevnog Avaza, kojeg prenosi Index.hr  jedan od članova osiguranja hrvatskog ministra obrazovanja Dragana Primorca nasrnuo je na predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića. Prema Avazovim navodima on je prvo naredio Komšiću da se pomakne, a nakon toga ga je odgurnuo. Tada je reagiralo Komšićevo osiguranje, došlo je do komešanja te je Primorčev tjelohranitelj na kraju ostao razoružan. Do incidenta je došlo u Hrvatskom domu "Herceg Stjepan Kosaca" gdje se održavao "Večernjakov pečat". Incident je za Dnevni avaz potvrdilo više izvora, među njima i visokopozicionirani političari u BiH, dok iz kabineta Primorca navode da on uopće nema osiguranje i da će saopćenje o dešavanjima u Mostaru dati nakon njegovog povratka u Zagreb.

04.02.2008.

Sjećanje: 4. FEBRUAR 1994.-e NA DOBRINJI

4. februar 1994: Salvom od tri granate iz minobacača kalibra 120 milimetara pogođeni su civili u stambenom naselju Dobrinja. Prva granata pala je ispred stambenog bloka u ulici Oslobodilaca Sarajeva. Druga i treća granata pale su među prodavce i kupce na pijaci pod vedrim nebom iza stambenih zgrada u ulici Mihajla Pupina i ulici Oslobodilaca Sarajeva. Poginulo je 8 ljudi, među kojima je bilo i jedno dijete mlađe od 15 godina, a ranjeno je najmanje 18 ljudi, uključujući dvoje dece. Vatra je otvorena sa teritorije koju je držala VRS, otprilike iz pravca istoka.

03.02.2008.

Regionalno selo: KOSOVSKI BLOGGER

Kosovo, Independence Day, Reporters and Lodging

Ako nekoga zanima stanje u nekadašnjoj jugoslavenskoj autonomnoj pokrajini koja se nalazi na pragu priznavanja države preporučujemo vam da pročitate blog Krenar Gašija. On je inače BIRN-ov urednik sa Kosova a njegov posljednji post me je baš lijepo nasmijao.

U podnaslovu nas obavještava kako pri dolasku u Prištini, ako se krećete iz pravca aerodroma Bulevarom Billa Clintona  više nije najupečatljiva velika slika već spomenutog. Umjesto nje, postavljen je
jumbo plakat na kojem jedan lokkalni hotel svim građanima zemalja koje priznaju neovisno Kosovo obećavaju popust od 20%.

Kosovo, Independence Day, Reporters and Lodging

Izvor:
http://balkaninsight.com

03.02.2008.

Regionalno selo: NA ISTOKU NIŠTA NOVO!

Izgleda da će u drugom krugu predsjedničkih izbora u Srbiji ipak pobjediti Tadić. Tako bar indiciraju rezultati koje je saopćio CeSID, a temelje se na osnovu 90 % uzorka.
Inače na izbore je izašlo oko 65% glasača, a kandidat Demokratske stranke Boris Tadić dobio je po CeSID-ovim podacima 50,5 %, a kandidat Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić 47,9 % glasova. Reklo bi se:"Na istoku ništa novo".  Četnici čine najmanje pola države, a ostatak  još nije dovoljno spreman da doživi katarzu i  da svoj glas jedinom čovjeku koji ga i zaslužuju - Čedomiru Jovanoviću. 

03.02.2008.

Političko selo: CNN U POSJETI KOD OBAMINE NANE

03.02.2008.

ARHIVA ILI KAD NEMAM IDEJE ZA NOVI POST:)

Ljudi mogu živjeti bez vazduha nekoliko minuta, bez vode dvije nedjelje, bez hrane i dva mjeseca – a bez ideja nebrojene godine!

arapska poslovica (sakupio Sead ef. Jasavić)
02.02.2008.

Arhitektonsko selo: NOVA ZGRADA ASU

Ako sve bude kao što se danas pričalo zgrada legendarne sarajevske Akademije scenskih umjetnosti u relativno skorijoj budućnosti mogla bi se preseliti sa obale na lijevu stranu Miljacke, tačnije u ulicu Skenderija  na prostor između Skenderije, turskog konzulata i vinoteke. Na tom prostoru urbanisti planiraju uvalliti još iza Vinoteke džamiju koja bi trebala biti nešto 'modernija' varijanta nekada srušene prve potkupolne sarajevske džamije Skender paše, te tržni centar koji bi se uz neke urbanističke vratolomije trebao  nalaziti između Skenderije i nove zgrade ASU.  Kako je parcela za zgradu ASU bila poprilično minijaturna autori svih 30tak idejnih rješenja su se dobro zadeverali oko misterioznog nesrazmjera traženog broja prostorija i lokacije. Na kraju među mnogim 'perpetum mobile' rješenjima izdvojio se rad Jonusa Ademovića koji je osvojio prvu nagradu u iznosu od 25 000 KM. Tim povodom danas (petak) su na Akademiji  članovi Komisije sa predsjednikom žirija Danisom Tanovićem prezentirali nagrađeni projekt te predstavili njegovog autora, bosanca koji  živi u Sjedinjenim Američkim Državama. U kratkom obrazloženju autor projekta Jonus Ademović istakao je da je glavna ideja njegovog projekta bila prožimanje javnog i edukativnog sadržaja. Jonusov rad se u jakoj konkurenciji domaćih i internacionalnih arhitekata ipak izdvojio svojom originalnošču koja istina možda dovodi u pitanje praktičnu izvodljivost pojedinih elemenata projekta što ćemo tek moći vidjeti kada jednog dana,ako Bog da, iz dubina zemlje (oko 4 sprata su u podzemnim etažama) krene izgradnja ove zanimljive građevine.  Inače, Jonus Ademović rođen je 1967. u Mostaru, gdje je završio Srednju građevinsku školu, dok je studij Arhitekture upisao u Sarajevu. Nakon odlaska u SAD, završio je najprestižniju školu arhitekture u Americi njujorški  The Cooper Union, a najveći mu je projekt trenutno izgradnja luksuznog šesnaestospratnog rezidencijalnog nebodera na Menhetnu. Kako je Blob uvijek za korak ispred Avaza i Oslobođenja u galeriji možete pogledati pobjedničko rješenje nadajući se da ćemo što prije umjesto današnje skalamerije na tom prostoru ugledati novu zgradu ASU.

pogled iz pravca skenderije noć enterijer
01.02.2008.

Bosansko selo: 5. SVJETSKO PRVENSTVO DIJASPORE BH U MALOM FUDBALU

Želimo Vam proslijediti poziv od strane naših ljudi koji žive van domovine da uzmete učešće u organizaciji Svjetskog prvenstva BH dijaspore u malom nogometu. U pitanju je već 5. prvenstvo a održat će se u Birmingahm-u u Engleskoj od 28 – 30 marta 2008. godine.  

Informacije, prijave ekipa i informacije o mogućnosti prezentovanja, sponzoriranja i pokroviteljstva možete dobiti kontaktirajući dole navedene ljude:

Anes Ceric (uknetwork@btconnect.com tel.: 0044 773 499 4856)
Haris Halilovic (halilovic2001@aol.com tel.: 0049 175 336 4310)
Namik Alimajstorovic (alimajstorovic@gmail.com tel.: 0044 7754191587)
Hajrudin Isovic (Isovic-rvi@web.de, tel.: 0049 177 19 00 248)

Program manifestacije možete pročitati u komentarima. Pa eto ako je ko mušterija – bujrum!!!

 

01.02.2008.

Oglasno selo: KONKURS ZA MJESTO U UNICEF-u

UNICEF Office for Bosnia and Herzegovina is seeking qualified candidate for the position of Social Protection and Inclusion Programme Office, NOC, FT, IMIS # 57096, Sarajevo 

     Under the guidance of the Deputy Representative, responsible for the provision of technical assistance in the area of social policy to strengthen evidence-based policies for children’s rights, including support for the implementation of UNICEF BiH’s project, ‘Strengthening the Social Protection and Inclusion System for Children in BiH’.  This technical assistance will include undertaking analyses of social policy, social investment, poverty reduction and inclusion strategies and child-sensitive budgets.       

 Key tasks:

  • Provide technical inputs for the design of social policy interventions.  Analyse and evaluate social sector data relevant for the design and implementation of the social policy interventions, contribute to the development and/or introduction of new approaches, methods and practices in project management and evaluation in the field of social policy;
  • Support the analysis of the social protection and inclusion system within an international and national reform context in order to ensure that sectoral policies, strategies and plans of action are coordinated and harmonised into an integrated policy approach to rights of vulnerable and excluded children and families;
  • Provide technical inputs to assist in the establishment of a functional referral system amongst social sectors at all levels of governance, including at the service delivery level by harmonising institutional arrangements,  development of human resources, delivery systems and policy frameworks that will ensure sustained benefits for the most vulnerable children;
  • Collect, analyse, coordinate and direct the timely flow of relevant social, economic and political information and make recommendations necessary for policy and programme development;
  • Contribute to the preparation of a situation analysis and prepare  relevant reports

Professional requirements:

·         Advanced university degree in Social Policy, Public Administration, Economics or a related technical field

·         Minimum eight years of progressively responsible professional work experience at the national/international levels in social development, management, monitoring and evaluation

·         Fluency in English and the local language is a requirement.  Knowledge of another UN language is an asset

·         Technical knowledge in the field of social policy, including the latest developments and technology in related areas

·         Analytical, negotiating, communication and advocacy skills

·         Commitment and drive for results

·         Technical leadership and teamwork abilities

·         Communication skills and judgement

·         Computer skills, including internet navigation and various office applications

·         Demonstrated ability to work in a multi-cultural environment and establish harmonious and effective working relationships, both within and outside the organization

 Expressions of Interest, consisting of cover letter, curriculum vitae and a reference letter should be addressed to Human Resources – UNICEF Office for Bosnia and Herzegovina, Kolodvorska 6 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina quoting reference BHG/2008/03. Only short-listed candidates will be contacted.

 
Applicants must be citizens of Bosnia and Herzegovina.
Closing date for applications:
15 February 2008
UNICEF is non-smoking environment. Qualified women are encouraged to apply.

 

01.02.2008.

Balkansko selo: WWW.BALKANINSIGHT.COM

Balkanska istraživačka mreža, BIRN, je pokrenula www.Balkaninsight.com transformišući tako istoimenu online publikaciju u novi website.  

Balkan Insight, svojim istraživačkim i analitičkim pristupom objašnjava širi kontekst aktuelnih događaja u devet zemalja jugoistočne Evrope. 

Sadrzaj na www.Balkaninsight.com je sada podijeljen u dva bloka: premium i standard. Standard je kao što mu i ime kaže standardan, a pristup premium sadržaju je od 31 januara 2008, dostupan samo registrovanim korisnicima uz pretplatu. Taj sadržaj će imati više od 350 političkih i ekonomskih analiza godišnje iz 9 zemalja, istraživačke izveštaje, pisaće o svim važnim pitanja iz regiona. Korisnici Premium sadržaja imaće i pristup arhivi.

Pretplatom na  novi website, pored pristupa svim informacijama, ostvarujete i pravo da besplatno republikujte njihove tekstove, dobijate po vašoj potrebi te iste tekstove prevedene i na lokalni  jezik.

Za sve koji se interesiraju ili bave pitanjima jugoistočne Evrope ovo je sigurno prvorazredni izvor informacija. Dakle, ukoliko ste zainteresirani za pretplatu možete ih kontaktirati na: office@birn.eu.com

 

01.02.2008.

Oglasno selo: WANTED: BOSNIANS!!!

WANTED.......... PARTICIPANTS FOR THE FIRST YUA-BKB-ACADEMY in Sarajevo, Bosnia-Herzegovina


Who are we looking for?
Young creative initiators from all fields of Bosnian society. People with original ideas, people that take action, people that are innovative and have an international outlook. Participants are typically free-thinkers, involved, critical and creative. High grades or university degrees are NOT essential. Enthusiasm, dedication, creativity and initiative ARE.

Background
In 2000 the three owners of Dutch social campaigning company BKB founded the BKB Academy. Its purpose is to have young talent share in their know-how and network. Every year they select a group of 25 students for a program of about 10 courses in all the various aspects of campaigning. This year, BKB and YUA (Young Urban Achievers Foundation, Dutch co-founders Kriterion Sarajevo) are organizing an Academy together for the first time in Bosnia and Herzegovina.

What is the YUA-BKB Academy?
We offer an exclusive series of lectures & activities by leading Dutch and Bosnian experts in the field of (political) campaigning, media strategy, business & organization development and international relations. A breeding ground for new talent. A place to acquaint yourself in a relatively short period of time with the art of campaigning and to acquire relevant work experience. Free of charge, full of energy.

For this first YUA-BKB Academy we're planning three weekend sessions. Typically these last from Friday afternoon until Sunday morning.

-    March 28th – 30th we focus on campaign strategies and tools. What is your goal/message? How to get your message across? How to use / play the media?
-    May 2nd – 4th we discuss the practical side of campaigning. How to organize campaigns and events? How to present yourself / your idea?
-    May 30th – June 1st is for strategic planning. How to build and use a network? How to use Bosnia's position in Europe?

The sessions are all inter-active. Besides lectures there will be lots of practice. The trainers will be Dutch and Bosnian and all are leading experts in their field. The YUA-BKB Academy will open up and international network for you and provide you with hands-on experience in the field of campaigning and organizing.

We have room for a maximum of 25 participants. If you want to be one of them, please send a letter of motivation and resume (both in English) before the 5th of February 2008 to:

academy@yuafoundation.org  or info@academy.co.ba (to be absolutely sure it arrives, please send it to both addresses)

But please first read the rules below:

- You have to be present at ALL THREE courses – no excuses
- You need to pay a 10 KM registration fee (you pay only after you've been accepted)
- We're looking for participants between 20 and 28 years old
- Your (spoken) English needs to be good (courses are held in English)

Interviews will take place in Sarajevo on the 9th and 10th of February.
More info? www.academy.ca.ba

PLEASE FORWARD THIS E-MAIL TO PEOPLE IN BOSNIA YOU THINK MIGHT BE INTERESTED!!!!
01.02.2008.

Intimno selo: "TRST JE NAŠ"

Negdje iza Nove godine se počelo pričati protiv prevelikog prisustva Halida Bešlića u medijima. Bilo je rasprava i na forumima, a sve su se svodile otprilike na priču o tome kako gdje god da pogledaš iskoči Halid sa nekim od svojih – što samostalnih, što duet hitova... Kontam,  raja pretjeruje. Klasika. Ono u folu super si ti meni al' čim te je malo više onda si neka napast i tako to. I baš nedavno odemo ja i hanuma u Trst. Ono na obdan što se kaže. Ma nije ni na obdan već na par sati... Parkiramo se u samom centru i odlučimo prohadati prema rivi..Kao da se nađemo s nekim prijateljima i nešto da ćalabrcnemo (ne znam jel se ovo piše sa «tvrdim» ili mehkim «Ć/Č»). Prolazeći u blizini njihove glavne pošte - «pljus». Ispred nas, ni manje ni više, nego plakat na kojem piše «Halid sa svojim bendom u živo» (Za ovo «u živo» znam da se ne piše tako).

Izgleda da je istina ono što raja priča, pomislih. Odmah mi se ote ona «Trst je naš», pa zapjevuših i pjesmicu «Zona A, zona B-e – biće naše obadv'je».

Helem neise, kad već ovo napisah da kažem nešto i o toj pošti koju gore negdje spomenuh. Prolazeći pored tog mjesta sam se sjetio scene iz nekih osamdesetih kada smo buraz i ja sa ocem i mamom bili u Trstu. Baš u parku preko puta pošte su bile stotine i stotine naših zemljaka. Sve naši «jugovići» i svi prave pakete u koje ubacuju zlatkasta pakovanja «italijanske kafe»... Te godine su bile neke velike nestašice, a naravno količina kahve koja se mogla unijeti u zemlju bila je ograničena. Tako su se ljudi dosjetili da ponesu sa sobom kahve koliko je dozvoljeno, a ostalo su pakovali u te pakete i slali poštom. Dosjetljivo iako mi to nismo uradili. Uzeli smo koliko se moglo ponijeti, te još malo više kontajući kako revnosni carinici neće pronaći tih par deka kahve viška. Odosmo, potom potražiti neke farmerke i novu ploču Ramonesa. Farmerke smo našli, ali ploču nismo.

Vala sreća za ove talijane da ovaj Trst ne postade «naš»... Izbjegli rat, a Halid im pjeva k'o i nama:«Neću, neću dijamante...» i tako to.

01.02.2008.

Muzičko selo: TIRED OF JUNK ?

Stylin presents:

AUDIO INFUNKTION

DJ AHMAAD

PSYCHOWSKY

Petak/Friday 1.2.08, Upad 5KM; Club so.ba, AG Fax, Patriotske Lige 30; info@soba.ba info@soba.ba www.soba.ba 

© 2008 so.ba propaganda.

blob

ANTENA :


Bloggerski svijet:

MADE IN BOSNIA:

REPERTOAR KINA BLOB:
Kino ne radi zbog nedostatka grijanja





BROJAČ POSJETA,nejasno je kako radi, i pokazuje više posjeta nego drugi brojači
4425660

Powered by Blogger.ba

Samo ovaj blog