blob

DOBRO DOŠLI U SARAJEVO bosanska kahvana kod braće Kreševljaković

11.06.2009.

Astronomsko selo: ISLAM I ASTRONOMIJA

08/07/2006 Kur'an i astronomija (Muslimani astronomi) -   Bego Hasanović

 


 Astronomija je znanost kojoj su muslimani dali veliki doprinos. Mnoge zvijezde i danas u europskim jezicima imaju arapska imena. Ne možemo govoriti o astronomiji kod muslimana, a da ne spomenemo neke znanstvenike iz povijesti islama koji su se bavili izučavanjem svemira. Danas u svijetu se često zaboravljaju zasluge ovih ljudi i priznanja se pridaju «Zapadnjacima» koji su neke znanstvene činjenice tek kasnije izučavali i otkrili. Poznavanje astronomije kao nauke za muslimane je bilo neophodno. Pomoću ove znanosti su muslimani određivali vremena pojedinih vjerskih obreda, kao na primjer vrijeme namaza, vrijeme posta, određivanje Kible itd. Zbog toga su arapsko-islamski znanstvenici počeli razrađivati dostignuća istočnih naroda, a kasnije su i sami izučavali svemir i njegovu konstrukciju. Počelo je s dokazivanjem Ptolomejevog sustava čije su mane Arapi u to vrijeme i otkrili. Posmatrali su kretanja planeta u Sunčevom sustavu i otkrili da se one u određenim godišnjim razdobljima približavaju i udaljuju od Zemlje. Na taj način su zaključili da je jednostavno nemoguće da je Zemlja centar svijeta.


a) El-Biruni

Ebu Rahim Muhammed el-Biruni je rođen 973. godine u blizini Kjata, glavni grad Havarizma (današnji Uzbekistan). Studirao je jezike, islamsko pravo (اَلشَّرِيعَةُ) i mnoge druge znanstvene oblasti. Već sa svojih sedamnaest godina je posmatrao svemir. Pet godina kasnije je konstruirao prve astronomske sprave, uskoro se i osamostalio. U početku je živio u Iranu. Za vrijeme vladavine kralja Mahmuda Gasna, više puta je putovao u Indiju zbog znanstvenih istraživanja. Umro je 1048. godine.

El-Biruni je bio jedan od najvažnijih enciklopedista svog vremena. Iako je bio jednak tadašnjim bogatašima on se potpuno posvetio pronalaženju znanja. Vječno je bdio nad knjigama koje je sastavljao. Bavio se svim znanstvenim disciplinama tog vremena. Nije bio samo astronom i matematičar, on se bavio fizikom, zemljopisom i mnogim drugim znanostima.

U matematici je el-Biruni opisao geometrijsku trigonometriju. U području zemljopisa je relativno točno izračunao opseg ekvatora, napravio je prvi globus i predstavio podlogu za računanje daljine između mjesta. U području astronomije je izračunao udaljenost između pojedinih zvijezda. Nacrtao je pomračenja, a pomračenje Mjeseca je koristio da izračuna razliku dužina na površini Zemlje. Na ovaj način je egzaktno izračunao udaljinu između dva mjesta u današnjem Iranu. Raspravljao je o rotaciji Zemlje i kretanjima planeta u svemiru. Kada promotrimo vrijeme njegovog života, ustvrdit ćemo da je ovo jedna velika zasluga. Tvrdnja da se planete kreću je tek kasnije priznata i to dugo nakon el-Birunija.

Kada je riječ o fizici, el-Biruni ima svoje zasluge i na ovom polju. Ovdje je poznat po izračunavanju specifične težine dragog kamena i metala. U filozofiji se bavio Aristotelovom logikom, a njegovo dopisivanje sa Ibn Sinom je bilo značajno za razvitak dijalektičke misli.

U knjižnici Mervove džamije se nalaze spisi njegovog stvaralaštva na 60 stranica. Njegova najpoznatija djela su:
1. El-Kanunul-Mesud (قَانُونُ الْمَسْعُود), knjiga iz područja astronomije, matematike i drugih znanosti
2. Kitabul-Hind (كِتَابُ الْهِنْد), knjiga koja opisuje indijsku kulturu, religiju i jezike; i za današnje istraživače Indije i njezine kulture ova knjiga je ostala jedan važan izvor informacija
3. El-Asarul-bakije fil-umemil-kali' (Zaostavštine prijašnjih nacija), povijesno djelo starih naroda
4. Kitabus-saide (Knjiga apoteke)
5. Et-Tefhim fi awetis-sina'atit-tendžin (Uvod u astronomiju)


b) Ibn Musa el-Havarizmi

Ebu Abdullah Muhammed ibn Musa el-Havarizmi rođen je u Havarizmu današnji Uzbekistan. Dok je još bio dijete, njegovi roditelji su odselili u jedno selo južno od Bagdada. Na Daru-hikmetu je bio jedan od najvažnijih znanstvenika u vrijeme Haruna er-Rešida, a kasnije i u vrijeme el-Me'muna. Umro je 849. godine.

Havarizmi je prije svega bio matematičar. Opisao je postupke kojim su riješeni mnogi matematički problemi, pa su s toga logoritamske tablice imenovane po njgovom prezimenu. Havarizmi je ustanovio decimalni sustav, ali i nulu.

Što se pak tiče astronomije, Havarizmi je napisao jednu knjigu na temu astronomije. S obzirom da je bio direktor odjeljenja za zemljopis, 830. godine je nacrtao prvu kartu tada poznatog svijeta. On je tada izračunao površinu i opseg Zemlje. Iza sebe je ostavio mnogobrojne knjige između ostalih i ove:
1. Mefatihul-ulum (مفاتيح العلوم), Enciklopedija
2. Hisabul-Džebr vel-mukabeleh (حساب الجبر و المقابلة)
3. Kitabu suretil-erd (كتاب صورة الارض)
4. Kitabut-tarik (كتاب الطارق)


c) El-Kindi

Kindi je pripadao velikom arapskom plemenu Kinda po kome je dobio i ime. Njegov djed je bio jedan od sahabija koji je za vrijeme mladosti kao pionir islama odselio u Kufu i tamo ostavio svoje potomstvo. Kindijev otac je za vrijeme vladavine Mehdija i Rešida bio upravitelj Kufe. U mladosti je učio hifz, arapsku gramatiku, književnost i matematiku. Poslije je studirao fikh i kelam. Kasnije se preselio u Bagdad i dao se na studij filozofije učeći pri tome grčki i sirijski jezik, tako da je mnogo prevodio.

Kindija mnogi povjesničari ubrajaju u osam najvećih astronoma srednjeg vijeka. Gerolamo Cardano (Đerolamo Kardano), talijanski astronom, filozof, ljekar i matematičar koji je izumio rješavanje jednadžbi trećeg stupnja, Kindija svrstava među dvanaest genijalnih ličnosti koje su se pojavile na svijetu. Cardano je svoje mišljenje temeljio na činjenici što je Kindi iza sebe ostavio nekoliko jako značajnih djela iz oblasti astronomije.

Za Kindija se tvrdi da je iza sebe ostavio oko 270 djela od kojih su većina zagubljena. Bile su to najčešće rasprave o pojedinim pitanjima kao npr.: filozofskim, logičkim, astronomskim, astrološkim, političkim i mnogim drugim. Što se pak tiče astronomije, dva najvažnija djela iz ove oblasti su: «Plima i oseka» i «Azurno nebo».


d) Sinovi Musaa ibn Šakira

«Sinovi Musaa ibn Šakira su autori velikog djela iz mehanike poznato pod imenom Hijel beni Musa. Mnogi ga smatraju jednim od prvih djela te vrste u ovoj oblasti. Obuhvaća oko stotinu mehaničkih konstrukcija. Osim ovog djela napisali su i niz drugih naučnih radova uglavnom iz područja mehanike. Njima se pripisuje da su otkrili i zakon opće gravitacije među nebeskim tjelima. Zemlja privlači svako tijelo koje je bačeno u visinu, a Sunce, Zemlja i ostale planete i uopće svaka dva tijela, ma gdje se nalazila, uzajamno se privlače. Napisali su i nemali broj naučnih radova o centrima graviteta, a na zahtjev halife el-Me'muna izvršili su mjerenje opsega Zemlje po polovima.»

Za njih se tvrdi da su dali među ostalim i ime zvijezdi Algol, Alkor, Altair (Attair), Danab, i Famul-haut. Međutim oni nisu samo davali imena zvijezdama nego su tvorci astronomskih simbola اَلسَّمْتُ (Zenit),سَمُوتُ اَلشَّمْسِ (Azimut),اَلنَّظِير (Nadir).


e) Sabit ibn Kurra i es-Sufi

Sabit ibn Kurra je bio među prvim znanstvenicima koji je preveo Almagest na arapski jezik. Ibn Kurra je radio na opservatoriju u Bagdadu te promatrao kretanje Sunca. Na osnovu toga je izračunao i dužinu svjetlosne godine. Njegova najvažnija djela su:
1. Uzroci pomračenja Sunca i Mjeseca
2. Kretanje nebeskih tijela u svemiru
3. Uvod u Almagest
4. Nastanak kosmosa

Es-Sufi je znanstvenik koga Sarton smatra jednim od najvećih islamskih astronoma. Sufi je promatrao kretanje nebeskih tijela. On je odredio dimenzije planeta, proljetnu i jesenju ravnodnevnicu te napisao najpreciznije astronomske tablice. Sufija mnogi smatraju prelaznom točkom od epohe Ptolomeja do velike europske astronomske renesanse. On je napisao mnogobrojna djela a najvažnija su:
1. Knjiga pouka
2. Mjesta zračenja
3. Zvijezde nekretnice, Sarton ovo djelo ubraja u tri najpoznatija djela kod muslimana. Djelo se odlikuje ilustracijom zvijezda i planeta u obliku čovjeka i životinja.


f) Ibn Junus i el-Bettani

Ibn Junus je vršio astronomska posmatranja s opservatorija el-Hakim (اَلْحَاكِمُ) koje se nalazilo na brdu Mukattam u blizini Kaira. Ovaj opservatorij je bio opremljen svim mogućim astronomskim instrumentima koji su postojali u to vrijeme. Na ovom mjestu je Ibn Junus napisao i svoje astronomske tablice Zidžul-Hakim. Neki ovo djelo ubrajaju među najveća astronomska djela poslije Almagesta. Ibn Junus je pored toga napisao i nekoliko drugih radova iz oblasti astronomije. S brda Mukattam je 978. god. posmatrao pomračenje Sunca i Mjeseca.

El-Bettani je, pored astronomskih tablica, napisao i mnoga druga djela. Na osnovu kretanja Sunca je izračunao dužinu sunčeve godine i dokazao mogućnost potpunog pomračenja Sunca. Potpuno pomračenje će nastupiti kada se Mjesec nađe između Zemlje i Sunca. Tada se vidi samo spoljni omotač Sunca (korona). Bettani je govorio i o mjesečevim mijenama te o kretanjima drugih nebeskih tijela. Što se tiče njegovih djela, ona su prevedena na mnoge europske jezike.

IZVOR:

http://www.monteislam.com/index.php?akcion=columns&main_id=103

blob

ANTENA :


Bloggerski svijet:

MADE IN BOSNIA:

REPERTOAR KINA BLOB:
Kino ne radi zbog nedostatka grijanja





BROJAČ POSJETA,nejasno je kako radi, i pokazuje više posjeta nego drugi brojači
2254491

Powered by Blogger.ba

Samo ovaj blog