Desnicarsko selo: Minareti "vozdra"
Malo je neka populisticka u Švici zavladala...
DOBRO DOŠLI U SARAJEVO bosanska kahvana kod braće Kreševljaković
Malo je neka populisticka u Švici zavladala...
Amira & Bojan Z
Tuzla - 3. decembar, 20.00 - Bosanski kulturni centar
Zenica - 4. decembar, 20.00 - Bosansko narodno pozoriste
Sarajevo - 5. decembar, 20.00 - Bosanski kulturni centar
Cijena ulaznice: 15 KM
Prodaja ulaznica svaki dan u navedenim terminima:
BKC Tuzla: 8.00 - 16.00 (na dan koncerta do 20.00)
BNP Zenica: 15.00 - 19.30 (na dan koncerta do 20.00)
BKC Sarajevo: 12.00 - 20.00
____________________________
GRAMOFON
Pruscakova 2
Sarajevo, Bosnia-Herzegovina
phone: +387 33 550 480
fax: +387 33 550 481
www.gramofon.ba
Svim muslimanima i muslimankama
BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN
Da sa Božijom pomoći budemo bolji ljudi!
Allah dž.š. oprašta grijehe hadžiji i svakom onome kome hadžija bude tražio oprost.
Muhammed a.s. (hadis prenose Ibn Huzejme, Hakim, Bezzar, Taberanni )
„... Bosna je bila prva koja je ostvarila bratstvo Srba, Hrvata i Muslimana, lako je ona imala najkrvavijih dana, iako su tu vršeni najkrvaviji pokolji, nije opustošena zahvaljujući borbi Narodnooslobodilačke vojske... Naše divizije se junački bore širom Bosne i Hercegovine, ali ne samo da oslobode Bosnu i Hercegovinu, nego da učine zauvijek kraj zavadama naroda hrvatskog, srpskog i muslimanskog, da protjeraju okupatora i unište izdajnike; da Srbi, Hrvati i Muslimani Bosne i Hercegovine stvore svoje predstavništvo u zajednici s ostalim jedinicama Federativne Demokratske Jugoslavije u kojoj i Bosna i Hercegovina treba da uzme ono mjesto koje joj i pripada..."
Pozdravni govor Dr Ivana Ribara, predsjednika AVNOJ-a
„... Bosna je pravi centar Jugoslavije koja će biti nezavisna, demokratska, federativna zemlja. Bosna je matica i centar politike koja se mora ostvarivati u budućoj Jugoslaviji. Bosna je zemlja u kojoj žive narodi triju vjera: katoličke, islamske i pravoslavne. To je najkomplikovanija zemlja u Evropi, pa ako se u njoj ostvari bratstvo Srba, Hrvata i Muslimana, njega neće biti teško ostvariti između Srba, Hrvata i Slovenaca..."
Josip Vidmar, predstavnik Osvobodilne fronte Slovenije
„... na našem putu biće još mnogo teškoća i žrtava, ali cilj koji su preda se postavili u ovom surovom, prelomnom dobu za čitavo čovječanstvo najbolji sinovi naše, kroz vijekove ponižavane, ugnjetavane i mrcvarene domovine, takav je da za njega nije prevelika nikakva žrtva. Hoćemo i bićemo ljudi slobodni i braća u domovini koja nas je sve odnjihala. Prožeti istinskom ljubavlju prema svojoj zemlji, duboko vjerujući u snagu svojih naroda, u pravednost i opravdanost naše borbe, mi ćemo, ne prezajući ni od kakve opasnosti, ići nepokolebljivo svome cilju i pobijediti..."
Rodoljub Čolaković, referat „Spoljnja i unutrašnja politička situacija"
,,Mi možemo danas s pravom reći da smo se muški othrvali okupatorskim namjerama istrebljenja naših naroda. Mi smo na putu bratstva i jedinstva Srba, Hrvata i Muslimana. Mi to jedinstvo kujemo i ovim veličanstvenim činom - stvaranjem i organizovanjem ovog našeg Vijeća..."
Osman Karabegović, referat „Značaj ZAVNOBiH-a
„Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino predstavništvo, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine, hoće da i njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, bude zbratimljena i slobodna Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine učestvovaćc ravnopravno s ostalim našim narodima u izgradnji narodne demokiatske federativne Jugoslavije."
Rezolucija - osnovni dokumenat Prvog zasjedanja ZAVNOBiH
"BiH ne može pripadati ni ovom ni onom, već narodima koji je od davnina nastanjuju. Uostalom, to njima nije niko poklonio, već su to sami izborili u narodnooslobodilačkoj borbi u kojoj su masovno učestvovali. Bilo je to jedino moguće i srećno rješenje, ne samo za narode BiH već i za našu zajednicu u cjelini."
Tito, Novembar 1979.
"Nažalost, danas smo svjedoci da se na razne načine negiraju osnovni postulati ZAVNOBiH-a, ali to nas ne treba zabrinjavati. Naša domovina, Bosna i Hercegovina, preživjela je teške i krvave periode, i ‘41. i ‘92. godinu, preživjela je sve svoje neprijatelje, pa će nadživjeti i ove današnje",
Željko Komšić, 25. novembar 2009
25. novembar (studeni) (25.11.) je 329. dan godine po gregorijanskom kalendaru (330. u prestupnoj godini). Po Wikipediji na današnji dan se dogodilo:
1758. - Britanci okupirali
1783. - Poslednji britanski vojnici napustili
1884. - U Saint Louisu u američkoj državi Missouri John Meyenberg patentirao mlijeko u prahu.
1936. - Njemačka i
1941. - Poginulo 848 britanskih mornara kada je njemačka podmornica potopila britanski ratni brod "Baram" u Drugom svjetskom ratu.
1952. - U Londonu prvi put izvedena "Mišolovka" (The Mousetrap) Agathe Christie, pozorišni komad koji se i danas prikazuje u pozorištima širom svijeta.
1969. - Član grupe "Beatles" John Lennon vratio titulu Reda Britanske imperije koju mu je 1965. dodijelila kraljica Elizabeta II, u znak protesta zbog podrške Velike Britanije agresiji SAD u Vijetnamu i britanske politike u nigerijskoj provinciji Bijafra.
1970. - Japanski pisac Yukio Mishima počinio harakiri, javno rutualno samoubistvo u znak protesta protiv "vesternizacije" Japana.
1971. - Danska i Norveška su kao prve članice NATO uspostavile diplomatske odnose sa Sjevernim Vijetnamom.
1973. - U Grčkoj je zbačen vojni diktator pukovnik Georgios Papadopoulos i vlast je preuzela nova vojna hunta generala Phaidona Gizikisa.
1974. - U Velikoj Britaniji van zakona je stavljena teroristička Irska republikanska armija, četiri dana poslije podmetanja eksploziva u dva puba u Birminghamu i pogibije 21 osobe.
1975. - Južnoamerička država
1992. - Parlament Čehoslovačke glasao za podjelu Čehoslovačke na posebne drzave Češku i Slovačku od 1. januara 1993.
1996. - Više od 100.000 ljudi protestovalo ulicama Beograda zbog sudskog poništavanja pobjede opozicione koalicije "Zajedno" na lokalnim izborima, optužujući predsjednika Srbije Slobodana Miloševića da je lažirao rezultate izbora.
2001. - Američka kompanija "Advanced Cell Technology" saopštila da je klonirala ljudski embrion. Prema izjavi naučnika, dostignuće će biti korišćeno u medicini, a ne za kloniranje ljudskog bića.
2003. - Ujedinjene nacije zvanično su ukinule program "Nafta za hranu" u okviru koga je Irak sedam godina prodavao naftu pod kontrolom UN za nabavku hrane i lijekova.
Rođeni su:
1562 - Lope de Vega, španski dramski pisac i reformator španskog pozorišta
1828 - Franjo Rački, hrvatski historičar i političar
1844 - Carl Benz, njemački izumitelj
1915 - Augusto Pinochet, čileanski general i diktator
1924 - Ante Marković, hrvatski i jugoslavenski političar
1942 - Rosa von Praunheim, njemački režiser
Umro je:
2005 - Đorđe Kisić, bosanskohercegovački muzičar
Praznik je Dan državnosti Bosne i Hercegovine.
SAUDIN
* * *
Vrh Ravnih Bakija
Kolona tiha
s licima ratnika
provlači se
između
nišana
Od ruke do ruke
prelazi
naša molitva
Na pogledu grada
Tabut od drveta,
ćefini,
ćoha,
mekjurtija
I duša
od čovjeka.
Vraćamo
zemlju i vodu
zemlji kojoj pripada
Ispraćamo dušu
što se Tvorcu
nakon brojnih
iskušenja
vraća
Tabut spuštamo u zemlju
za koju se borio
i slušamo grumenje
naše zemlje
što od tahte
naslona
udara
Kao da kucamo
na vrata
Onoga svijeta
Svi stojimo pred njima
Čekamo
svoj red
Provirujem
ne bih li vidio obrise
Dženeta
Bašče Veličanstvenog.
Mjesto boravka
mnogih
naših,
komšija, rodbine i prijatelja.
U potpunoj tišini
Stojimo
vrh Ravnih Bakija
Osluškujemo
Ljepotu zvukova
Kosmosa
Elhamdulillah
Subhanallah
La illahe ilellah
"Nekakva se tišina uvukla na blogger, baš se osjeti.",
primjetila je Spejsbegovica
"Sudbina sličnih mojoj bilo je na hiljade, tako da nisam bio nikakav izuzetak, niti heroj. Bio sam samo mlad, lud, i nisam imao šta izgubiti osim golog života..." Saudin Becirevic
Na mezarju Ravne Bakije tuga i ponos. Mnogobrojni prijatelji poštovaoci ispratili su na bolji svijet Bosanskog vojnika Saudina Bećirevića.
Da se u ovoj zemlji više čita sigurno bi svi znali da smo danas ostali bez čovjeka koji je na najbolji način znao opisati ratnu dramu očima običnog čovjeka kojem je sudbina odredila da školsku klupu zamijeni rovovima i ratištima širom Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Njegov zapis o ratu bio je najbolji trag o ponosu bosanca, ljubavi prema pravdi, zapis o nevjerovatnom otporu običnog čovjeka protiv zla uobličen u iskreni antiratni poklič jednog prekaljenog ratnika.
Od momenta od kada je napustio ovaj svijet njegov blog je posjetilo vise od 10.000 ljudi, a medju njima i oni koje je ovaj skromni čovjek velikog srca pomagao kako savjetima tako i materijalno. Iako, vjerovatno najbolji pisac ratne drame, Saudin je za svoje prijatelje ostao prije svega čovjek, svjetionik u maglovitom vemenu čije je svijetlo ostalo da živi u njegovom djelu pomažući nam da svi zajedno svoja kormila okrenemo prema lukama pravde, dobrote i ponosa.
Zbog ljudi poput njega postoji vjerovanje o PONOSNOM BOSANCU i dobrom čovjeku. On nas podučavao da biti ponosan znači voliti sve a ne mrziti nikoga… Ne bojati se zla i biti spreman suprostaviti mu se… Vjerovati u dobro !
"…Smrt ne bira mjesto, vrijeme a niti nas pita da li smo spremni. Jednostavno dođe, i odnese nas u neku drugu dimenziju. Nagledao sam se u životu dovoljno smrti, mladih ljudi pred kojima je bila svjetla budućnost. Uvijek sam se pitao zašto baš oni? Tako sam se i danas, nakon što sam čuo ovu vijest, upitao isto. Kako nisam našao odgovor, nikada do sada, nisam ga našao ni danas.
Jednostavno je možda sve ovo trebalo da bude, jer smrt je svima nama rezervisana. Da li će to biti danas, sutra ili koji dan, godinu, desetljeće kasnije, kada bolje razmislimo ne znači previše u životu koji je svakako prekratak..."
U ova dva dana njegov blog Bore oko očiju posjetilo je preko 10.000 posjetitelja, a ovdje su samo neki od brojnih komentara njegovih prijatelja i čitatelja.
Molim Allaha uzvisenog da olaksa put na onom svijetu. Kroz njega sam i upoznao bolje rat oko Sarajevskih brda i sta su ti ljudi prolazili.
Nadam se da zdravlje koje je dao za odbranu BIH i svih nas koji smo bili s ove strane, Allah ce mu kompenzirati s puno boljim.
Ina lillahi we ina ilejhi radziun.
Potpuno sam u soku i sve mislim neko se neslano sali. Zar je stvarno otisao taj junak naseg vremena?
Inna lillahi we inna ilejhi radziun! (Mi smo Allahovi i Njemu se vracamo!)
Nisam mogao da vjerujem. Vec neko vrijeme znam da je bio bolestan ali da ce ga smrt povesti sa sobom - nisam vjerovao.
"Oni su zivi ali vi to ne znate".
Covjek je bio hodajuci shehid, zivi spomenik casti, postenja, herojstva i milosti......
Rahmet, slava i spokoj - casnom potomku bosanskog merhameta i herojstva....
Nadam se da si na boljem svijetu.....
Odlazimo...bili smo i tako samo potrošna roba...brojevi...komadi...hrpa mesa i kostiju između čizama, kape i opasača...
Neka ti je vjecni rahmet. Hvala za svaku rijec, hvala za sve.
u soku sam, naprosto nemogu da vjerujem :
SubhanAllah
pa skoro je bio snama :(
Rahmet mu i ostaje divna uspomena na čovjeka koji je otvorio dušu i ispričao svoju priču i mene ponukao da kažem svoju.
:( nek mu Bog dragi podari lijepi dzennet..
Kao da je bilo juce kad sam igrom slucaja nabasala na njegov blog..
Mirno spavaj......
Neka ti dragi Bog podari vjecni rahmet i lijepi Dzennet. Nikad necu zaboraviti dan kada sam te upoznao i kada si mi poklonio svoju knjigu. Tvoja prica ce putovati i ostati kao trajno svjedocenje o borbi protiv zla i hrabrosti BOSANSKOG covjeka,gazije.....
Neka ti dragi Allah dadne lijepi džennet moj Pospanko.
Imao sam cast da te upoznam, piso sam ti nedavno i eto sada, vratio si se Uzvisenom.
Otiso je nas Pospanko. Neka mu Allah dadne lijepi dzennet.
Hvala mu na knjizi, i jednoj i drugoj.
Srce mi se cijepa...
O Allahu, u džennet će ući samo onaj kome ukažeš Svoju milost, pa o Najmilostiviji, oprosti grijehe našem Saudinu i uvedi ga u džennet sa gazijama i šehidima jer je bio jedan od njih. Olakšaj njegovoj porodici...
Svi smo Allahovi i Njemu se vraćamo.
Dragi Saudine,
da ti bude rahmet tvojoj duši, da ti Allah podari najveće džennetske stepene i da tvojoj supruzi i porodici olakša njihova iskusenja. Amin.
Bio si drug, bio si ljudina.
... :'(
Jedan od osoba koju cu nositi trajno u dusi...
Allah da mu podari lijepi dzennet a njegovoj porodici sabur...
Inna lillahi we inna illejhi radziun !
Odmori se prijatelju
Gost_651
Cudno koliko covjek moze zaliti za nekim koga nije upoznao. Mozda zato sto smo generacija a mozda i zbog toga sto u visegodisnjem miru ratnici postaju osjecajniji.
Neka ti dragi Allah podari lijepi dzenet i nagradi nagradom koju zasluzio.
Gost_4178
http://umor.blogger.ba/arhiva/2009/11/21/2363275
http://optimist.blogger.ba/arhiva/2009/11/22/2363547
http://hanuma.blogger.ba/arhiva/2009/11/21/2362945
http://halilovic.blogger.ba/arhiva/2009/11/22/2363731
http://halilovic.blogger.ba/arhiva/2009/11/23/2364320
http://halilovic.blogger.ba/arhiva/2009/11/23/2364320
http://burek.blogger.ba/arhiva/2009/11/20/2362858
http://roditelji.blogger.ba/arhiva/2009/11/21/2363001
http://neremi0455.blogger.ba/arhiva/2009/11/21/2363497
http://realupus.blogger.ba/arhiva/2009/11/21/2363014
http://kolumnista.blogger.ba/arhiva/2009/11/23/2364530
http://birtanem.blogger.ba/arhiva/2009/11/23/2364706
http://tratincica.blogger.ba/arhiva/2009/11/23/2364890
Čast je bila poznavati te...sjecam se kad sam te prvi put vidjela 91.godine,pomislila sam vidi ovog nafuranog papka što je došo ovdje pamet solit. U dubokim starkama,poderanim farmerkama,neki šminkerski sako,kosa do ispod ušiju, onako dug ko vrljika,pogledavši me plavim očima(vodenasto,nebesko plavim,ko ga je poznavao zna o cemu govorim),u tom pogledu sam vidjela skromnost,poštenje,mirnoću,staloženost,dobrotu...
Svojim optimizmom,šalama,recitovanjem pjesama,si nama raji iz mahale pomogao da prebrodimo najteže trenutke gladi,neimaštinje,straha...
Neka ti dragi Allah podari lijepi dženet a Sabur Saneli ,babi,sestrama i bratu i svima koji ga žale i kome je duša prazna ovih dana zbog gubitka našeg brata...
....
Suze idu niz lice za covjeka koji je svakim svojim slovom pokazivao svoju dobrotu i humanost, i koji je za dobro svih nas bez oklijevanja rizikovao svoj zivot.
Dragi Boze, podari mu vjecni rahmet i lijepi dzennet, a svima koji su razalosceni njegovim preranim odlaskom, sabur. Lillahi el-Fatiha. Amin.
Tužna. Allahu, obaspi ga Svojom beskrajnom milošću!
Abla neulogovana
Saudin Bećirević rođen je 1973. u Humu kod Foče. Osnovnu školu završio je u Brodu kod Foče, a srednju u Sarajevu. U periodu od 1992. do 1996. bio je vojnik Armije BiH. Nakon rata odlazi u Libiju na privremeni rad. Godine 2005. pokreće blog "Bore oko očiju". Prepisuje priče iz ratnih dnevnika, a blog postaje najposjećeniji u BiH. Ovo je njegova prva knjiga.Knjiga "Bore oko očiju" prepis je iz ratnih dnevnika Saudina Bećirevića, bosanskog vojnika. Autor je tokom rata dao obećanje prijatelju da će u slučaju njegove smrti napisati knjigu o njima i o ratu. Prijatelj je poginuo, a knjiga "Bore oko očiju" predstavlja ispunjenje datog obećanja. Naš web portal (OP.BLOB PLBIH.ORG) napravio je eksluzivni intervju sa ovim autorom, o njegovom ratnom putu, knjizi i njegovim budućim planovima, što možete pročitati ovdje. Mi se i ovom prilikom još jednom zahvaljujemo našem borcu, veteranu što je pristao na ovaj razgovor za PLBiH.ORG. Intervju sa Saudinom Bećirevićem, borcem Armije R BiH možete pročitati u nastavku...

PLBiH.ORG: Prvo, želimo da Vam se zahvalimo što ste pristali na intervju za naš web portal plbih.org. Tematika našeg web portala su prvenstveno ratna dešavanja u periodu 92. – 95. pa ćemo se malo osvrnuti na protekla dešavanja.
Vrlo ste mladi kao osamnaestogodišnjak stali u odbranu države Bosne i Hercegovine, da li ste bili svjesni svoje uloge odnosno puta u nepoznato?
- Rat me zatekao kao učenika četvrtog razreda srednje škole u Sarajevu. Rat me nije iznenadio, kao većinu drugih u Sarajevu. Moj rodni kraj Foča, već je više od godinu dana bila na rubu rata, tako da sam psihički lakše podnio sami početak rata, nego ljudi koji su se zatekli u mom okruženju. Moram biti iskren i reći da nisam mogao ni predpostaviti koliko će biti težak i dug ratni put. Kada sam pročitao poslije rata svoje dnevnike, shvatio sam da moja uloga kao pojedinca u ratnim dešavanjima nije bila ništa posebna. Sve i jednu bitku u ratu su dobili timovi ljudi, svaki pojedinac je dao svoj doprinos koji nije moguće staviti na vagu i jednostavno izmjeriti. Moja uloga je izgleda bila ta da zapišem dio dešavanja iz tog perioda i tako ih spasim od zaborava.
PLBiH.ORG: Mnogi rat u BiH danas nazivaju nesretnim događajima, neko ga čak naziva i gradjanskim ratom. Kako Vi na to gledate kao sami učesnik tih ratnih dešavanja i kako bi ga Vi nazvali?
- Svjedoci smo, nažalost, sve prisutnije pojave manipulisanja činjenicama o karakteru rata u BiH, pri čemu se posebno aktivno angažuju kvazi istraživači. Nosioci manipulacija su različiti, kako pojedinci, tako i grupe, razna udruženja, ustanove i drugi, čiji je cilj da se nanese dugoročno šteta BiH kao državi. Na Republiku Bosnu i Hercegovinu je izvršena klasična oružana agresija. Kao pripadnik ARBiH, bio sam više puta u prilici da ratujem protiv jedinica iz Srbije. Bili smo svjedoci ulaska Užičkog korpusa u Višegrad, Arkanovih jedinica u Bjeljinu i to sve pred TV kamerama... Stvaranje vojske RS-e, koja preko noći mjenja ime iz JNA u VRS. Isto tako smo 1993 imali agresiju od strane Hrvatske, o kojoj danas niko ne priča. - Prije par dana sam pročitao da je u BiH već par godina na snazi opstruiranje krivičnog gonjenja i procesuiranja ratnih zločinaca pred sudovima u Bosni i Hercegovini, pri čemu se umjesto težine zločina, karaktera, statusa i broja žrtava, predmeti biraju po nacionalnoj pripadnosti žrtava, radi izjednačavanja i izbalansiranja zločina među tri narod, tako se kroz krivičnu proceduru pokušava izmjeniti karakter rata u BiH. Sve se to dešava, sa jednim jasnim ciljem, kako bi agresiju, prekvalifikovali u građanski rat. Ako se nastavimo pasivno ponašati prema prošlošću, bojim se da ćemo za 50 godina imati ponovni rat i definitivni nestanak Bošnjaka na ovim prostorima.

PLBiH.ORG: Danas nakon rata, da li smatrate da je odnos države i njenih vlasti zanemarujući prema veteranima rata i RVI?
- Kada je počeo rat, niko od nas nije uzeo pušku da bi jednoga dana bio privilegovan u društvu. Najveća prevara se desila onoga dana kada su pripadnicima ARBiH podjeljeni certifikati. Time nas je država od dobrovoljaca pretvorila u plaćenike. Na kraju je tržišna vrjednost certifikata bila takva da je ispalo da je jedan dan proveden u ARBiH košta oko 25 feninga. Tim činom je legalnim putem, preko boraca opljačkana državna imovina, jer su ratni profiteri odkupili certifikate, te na jeftin način došli do vrijedne državne imovine. Siguran sam da je sve moglo biti puno drgačije, na žalost profiteri su vodili poslijeratnu državnu politiku, što je i danas slučaj. Što se tiče RVI i porodica poginulih boraca, tu je situacija puno bolja. Moje mišljenje je da je po tom pitanju država odradila puno, za to najviše zaluga imaju kantoni.
PLBiH.ORG: Autor ste knjige «Bore oko očiju», na Sajmu knjige u Skenderiji 2007. godine je bila najprodavanija knjiga u pogledu domaćih autora. Da li ste u jeku pisanja same knjige pretpostavljali da će dnevnik bosanskog vojnika doživjeti takav uspjeh?
- Knjiga je istinsko svjedočanstvo o ratnim događajima i onom što se dešavalo pred očima običnog čovjeka. Sadržaj romana temelji se na stranicama ratnog dnevnika, učesnika i svjedoka svega opisanog. Zbog toga sam očekivao da će knjiga proći puno bolje nego što je prošla. Uz sav trud koji smo uložili u ovaj projekat, nismo uspjeli dobiti podršku medija čak ni ministarstva za boračka pitanja, kojeg smo ipak u knjizi naveli kao jednog od sponzora projekta. Knjiga je uspjela doći do čitalaca zahvaljujući prvenstveno internetu. Danas je u BiH vrlo teško prodati knjigu, neki navode da je problem ekonomska situacija u zemlji, mada ja mislim da je veći problem nepostojanje čitalačkih navika.

SAUDIN BEĆIREVIĆ
1973 - 2009
B o r e o k o o č i j u
Obavještavam Vas da je danas na ako Bog da ljepši svijet preselio heroj i dobri čovjek Saudin Bećirević, a blogerima poznatiji kao Pospanko. Oni koju su ga imali priliku upoznati ili koji su imali priliku čitati najbolji blog u našoj zemlji “Bore oko očiju” znaju da je Saudin bio u najpotpunijem smislu riječi - ČOVJEK. Njegova skromnost je nadvisivala sve ostale osobine koje su ga krasile, a njih je bilo zaista mnogo. On je jedan od onih zbog kojih danas živimo u slobodi… Saudin Bećirević je čovjek koji je svakim svojim postupkom poučavao ljude oko sebe… On je svojoj “običnosti” bio heroj poput heroja onih iz nekih mitskih priča… Zbog ljudi poput njega postoji vjerovanje o PONOSNOM BOSANCU i dobrom čovjeku. On nas podučavao da biti ponosan znači voliti sve a ne mrziti nikoga… Ne bojati se zla i biti spreman suprostaviti mu se… Vjerovati u dobro…
“ Petak, 03.04.1992 god.
Učionica Opštenarodne Odbrane i Zaštite, zvonilo je i posljednje zvono koje je označilo kraj časa, zvono koje je ujedno označilo i kraj jednog života, kojeg je do tog trenutka vodila generacija kojoj sam i sam pripadao. Profesor je izašao a mi smo ostali u učionici. Željko momak iz razreda je otvorio ormar u kome je stajalo maskirna uniforma, uzeo je uniformu i rekao, "sutra počinje rat, ovo će dobro doći". Pošto sam bio jedan od "opasnijih" faca u razredu, uzeo sam mu odijelo iz ruku i ni sam ne znam zašto isto ponio sa sobom kući. Nisam mogao ni sanjati da će mi ta uniforma biti skoro pa jedina odjeća naredne 4 godine života.
Nakon toga, više nikada nisam vidio Željka, nikada nisam čuo više ništa o njemu, nikada više nisam vidio mnoge osobe iz svoga razreda, iz škole, nikada više nisam vidio mnoge profesore, prijatelje, rodbinu, svoj rodni grad, svoju rodnu kuću... Od tog dana rečenica NIKADA VIŠE je bila jedna od prisutnijih u mome životu... “
Od tog teksta objavljenog 16.03. 2005 preko 4 godine Pospanko je ostao najdraže ime blogerskog svijeta. Kao rezultat velike popularnosti, a koju najbolje oslikava broj od 700000 posjeta nastala je 2007. godine i knjiga “Bore oko očiju”. U njoj je uz pomoć na preko 400 stranica objavio samo dio onoga što je proživio u periodu oslobodilačkog rata I borbe protiv agresije. Svoju ulogu je tada objasnio rječima: “Moja uloga je izgleda bila to da zapišem dio dešavanja iz tog perioda i tako ih spasim od zaborava.”
Hvala dragom Bogu i brat i ja imali smo čast upoznati ga još u vrijeme rata. Sead je proveo jedan dan na liniji te čak ima sačuvane i fotografije gdje se nalaze Saudin i on zajedno jedan pored drugog na Borijama. Ja sam ga upoznao 95-e na tunelu kada je od mene mislio da sam Sead. Često smo kasnije prepričavali taj događaj i smijali se. Zapravo dugo smo i Sead i ja bili samo redovni čitatelji njegovog bloga, a onda smo jednog dana shvatili da poznajemo, ni manje ni više, nego Pospanka lično!!! Već tada smo se osjećali ponosnim samo zbog toga. Kasnije ćemo se imati priliku družiti se više puta, a on i Jasminko su me pozvali tako da sam imao priliku govoriti i na promociji njegove knjige u Sarajevu i Maglaju.
Svaki susret sa njim bio je poseban događaj i sada se jasno sjećam svakog od njih. Zajedničke sjedeljke u Meeting Pointu…ispijanja čajeva u restoranu pored Messa ili ugodnog ljetnog popodneva na Atmejdanu… Nedavno mi je stigla vijest o tome kako Saudin nije dobro. Vijesti koje su slijedile bile su gore i gore. Želio sam ga vidjeti ali se to nije dogodilo. Posljednji put pričali smo preko telefona. Bio je baš kao i uvijek veseo, pozitivan i drag.
Njegova plemenita supruga Sanela večeras je javila da je naš Saudin OTIŠAO…
Tako mi Boga nemam dileme da je njegovo odredište dženet. Taj čovjek ga je od onih koje znam ponajviše zaslužio. Neka Allah dragi daruje sabur njegovim najbližim…
Sve što čitam dobiva novi smisao. Bez dvojbe samo je Božja volja to što se sa Saudinom i dalje mogu družiti listajući njegov knjigu ili svraćajući na njegov blog. Uz svu tugu malo malo pa me nasmije… postavi mi pitanje…dadne odgovor… rastuži… pa opet nasmije…
“Na radiju pjeva Parni Valjak
Nikada nije da nekako nije
Slaba je utjeha
Kad malen pod zvijezdama
Živiš od sjećanja
I vrijeme se mijenja
Sa lošega na gore
Hajde da sklopimo oči
Da gledamo boje
Kažite tko nam je ukrao nadu
I zašto ja nikad neću vidjeti Pariz
Kažite tko nam je odnio san
Al' kažite djeci ja odgovor znam
I tako dani teku
Kroz prozor tuga nas gleda
A ja bi veselu pjesmu
Al' tuga mi ne da…
Odlična pjesmica, u pravo vrijeme. Meni jedna od dražih. Ovako tužna pjesma a meni jedna od najdražih, e bas sam ja totalno pobudalio. Valjda je to zbog vremena ili ovih tmurnih kišnih oblaka. Valjda bude bolje, kada sunce ponovo izađe i obasja nas…”
Da njega i njegove Allah dž.š. obasja suncem milosti Svoje !!!
Željko Ražnatović nije pružao zaštitu samo mitropolitu Amfilohiju. Njegovi ljudi su obezbeđivali i patrijarha, zbog čega je vladika Atanasije Jevtić jednom prilikom morao da zamoli Arkana da patrijarha "ostavi na miru". Inače, Željko Ražnatović je govorio da je najveći miljenik Patrijaršije i da je njegov vrhovni komandant lično patrijarh Pavle.
Sa sobom je uvek nosio sliku sv. Nikole na kojoj je stajao patrijarhov potpis.''
Sarajevo je 28. januara 1995. godine izbrojalo 1000 dana opsade. Prema
nepotpunim podacima do tada je poginulo više od 10.000 ljudi, ranjeno je oko
50.000, a samo u 1994. godini bez oba roditelja ostalo je 500 dece."" Vođa ovog
"veličanstvenog" poduhvata bio je pesnik i predsednik Republike Srpske gospodin Radovan Karadžić. Jednom prilikom on je objasnio zašto su Pale izabrane za "prestonicu" RS, a ne Banja Luka: "Pale ne postoje. Pale su malo mjesto i trenutno sjedište državnih organa... Razlog što se tamo zadržavamo je što moramo biti na prvoj liniji. Moramo biti na isturenom komandnom mjestu i moram vam reći da je vrlo važno to što držimo i što smo držali Sarajevo. Da ne držimo Sarajevo, ne bi bilo države... Zmija se ne drži nikada za rep, nego za vrat i mi smo to morali postići."
I dok je Karadžić držao
i dalje slao pisma svetskim zvaničnicima, skrećući im pažnju na muke srpskog
naroda, pa i onog koji živi u Sarajevu. U pismu koje je 1992. godine uputio Butrosu Galiju, generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija, ali i drugim međunarodnim ličnostima i institucijama, patrijarh Pavle poručuje da je od predstavnika pravoslavnih Srba iz Sarajeva primio dramatičan apel sa molbom za spas "preostalog srpskog naroda zatočenog u dijelu Sarajeva koji kontrolišu muslimanske snage". Evo kako su sarajevski Srbi u tom apelu opisali svoj položaj: "Naočigled čitavog svijeta odbrojavaju se poslednji dani agonije desetine hiljada ljudi, Srba pravoslavne vjere, koji su se zatekli u muslimanskom dijelu Sarajeva.
Kao zatočeni taoci onemogućeni su da miču iz svojih stanova i kuća i da dođu do
minimuma prehrambenih proizvoda od međunarodne pomoći... Već na aerodromu ta pomoć biva oteta u iznosu od dvije trećine, a ostala jedna trećina ne dopire do pravoslavaca.
Rijetki i hrabri očajnici svih kategorija, pa i profesori fakulteta. probijaju se do
crkve, i plaču za koricu hljeba. Crkva je nemoćna, jer je i sveštenstvo u istoj
situaciji, pa, ako kad i uspijemo da dopremo do njih, gorko nam poručuju: 'Mi smo na samrti, pustite nas da umremo!' Muslimanske vlasti ne odgovaraju ni na kakav prijedlog o pregovorima za pravljenje koridora kojim bi narod prelazio iz jednog dijela grada u drugi. O masovnoj zvjerskoj likvidaciji ovako izluđenog i izgladnjelog naroda već ste dovoljno upoznati. Rijetki pojedinci koji su zadnjih dana uspjeli da izbjegnu iz grada već su poremećeni pameću od gladi, straha i svakodnevnog uznemiravanja. Ne postoji institucija političkog. rješenja na zadovoljstvo svih strana u sukobu ukoliko će jednoj strani biti dozvoljeno da pomori desetine hiljada nedužnih civila. Neće nas pred Bogom i tim jadnim ljudima ništa oprati, ni na ovom ni na onom svijetu, ako ne podignemo cijeli svijet na noge da svim sredstvima prekratimo njihovo stradanje i agoniju."
Posle citiranja ovog apela koji su mu uputili predstavnici srpskog pravoslavnog
naroda u Sarajevu, patrijarh dodaje da je nešto ranije dobio apele i jedne grupe
Hrvata i Muslimana koji su takođe opisali svoje patnje izazvane ratom u BiH. U želji da se situacija za sve njih popravi, Njegova svetost moli Butrosa Galija da upotrebi "sav svoj ugled i uticaj i sva moralno opravdana sredstva političkog delanja I diplomatskog pritiska na sve činioce u Bosni i Hercegovini u čijim je rukama usredsređena politička vlast i vojna sila". Takođe, patrijarh moli da se "pod nadzorom međunarodnih mirovnih snaga i međunarodnog Crvenog krsta, obezbedi dostavljanje lekova, hrane i ostale humanitarne pomoći celokupnom ugroženom i namučenom stanovništvu Sarajeva, ne samo srpskom nego, u istoj meri i na isti način, i hrvatskom i muslimanskom"; da se spreče "ubistva i zločini koje vrše pojedine vojne jedinice, bez obzira na to koje su i čije su"; da se obezbede "koridori za prelaženje iz dela grada u drugi i za izlaženje iz grada", itd.
Kao što se vidi, patrijarh Pavle nije bio za celovito rešenje sarajevskog
problema, nego za polurešenje. Preciznije rečeno, Njegova svetost nije želeo da
Karadžić "zmiju" prestane da davi, nego da joj se samo obezbede ishrana i lekovi da bi ostala živa, a da je Radovan i dalje drži za vrat, dok je ne izdresira i dok ona ne počne da radi ono što hi hteli i on i episkopi SPC. Jer, zašto su stanovnici jednog evropskog grada kakav je Sarajevo, bez obzira na to koje su vere i nacije, na kraju XX veka morali da jedu hranu iz humanitarne pomoći i da kroz koridore prelaze iz jednog dela grada u drugi, u "spasonosnom" rešenju za koje je patrijarh "molio I preklinjao" svetske uticajne ljude? Zar nije bilo bolje da žive slobodno kao građani u svim gradovima Evrope, tj. onako kako su živeli nekada i kako danas žive? Nije valjda da se Njegova svetost nije setio jednog takvog rešenja, baš kao što se prethodne godine (1991.) nije setio da "trećeg ima" za Srbe u Hrvatskoj?
Zašto patrijarh Pavle nije zamolio Butrosa Galija da preduzme sva legitimna sredstva kako bi se prekinule patnje Sarajlija, a ne samo ''sredstva političkog delanja i diplomatskog pritiska?''. Postojao je i onaj vid pritiska o kojem je patrijarh govorio u pismu lordu Karingtonu objašnjavajući mu da svoju braću ''iste vere I krvi'' koja žive u Hrvatskoj ''srpska država i srpski narod moraju zaštititi svim legitimnim sredstvima, uključujući i oružanu samoodbranu''. Ipak, Njegova svetost nije pozvao svetske moćnike da upotrebe oružje u cilju zaštite građana Sarajeva, kao što je pozvao srpske moćnike da oružjem zaštite Srbe u Hrvatskoj. Zna se, naravno, i zašto. Da bi grad prodisao, da bi bio oslobođen, da bi se skinula omča oko vrata, silu je trebalo upotrebiti protiv onih koji su sa okolnih uzvisina posmatrali plen. Protiv onih koju su ''zmiju držali za vrat''.
Iz knjige : MILORAD TOMANIĆ, SRPSKA CRKVA U RATU I RATOVI U NJOJ
Iako je tokom deset vladarskih godina Slobodana Miloševića hiljade ljudi
pobeglo iz Srbije, baš kao i iz delova Hrvatske i Bosne, tražeći bolji život pod "suncem tuđeg neba", patrijarh i drugi episkopi SPC nikada, nikada i nikada nisu uputili Srbima iz Srbije poziv da se prihvate oružja u samoodbrani od "upropastitelja srpskog naroda", kako je Miloševića nazivao vladika Artemije. Umesto toga savetovali su im da ne čine ništa zbog čega bi se prolila bratska krv i kanula jedna dečja suza. Tek kada je srpski narod odlučio da više ne sluša ovakve savete ljudi iz vrha SPC, i onih koji su sebe nazivali narodnim vođama, Slobodan Milošević i njegov režim su uklonjeni. Zašto su, dakle, patrijarh Pavle i drugi episkopi SPC hrvatskim, bosanskim i kosmetskim Srbima poručivali da se prihvate oružja i brane od Hrvata, Muslimana i Šiptara, a Srbima u Srbiji govorili da hrišćanski trpe, gledajući kako neki Srbi izvode tenkove na njih, kako ih policajci Srbi zverski premlaćuju, i kako pri svemu tome pojedini Srbi za vrlo kratko vreme stiču bogatstva kakva se pominju samo u bajkama?
Rešenje ovog pitanja otklanja i nedoumicu (ukoliko je uopšte i bilo) koga je, za Jednog pravoslavnog Srbina, bilo "zakonito i dostojno pohvale" ubiti tokom svega onoga što se dešavalo u bivšoj SFRJ 90-ih godina. Odgovor je jednostavan i može se izraziti u samo jednoj reči - NESRBE (tj. sve one koji nisu Srbi, ali prvenstveno Hrvate, Muslimane i Šiptare). Zbog takvog ponašanja srpskih episkopa neki su komentarisali da redosled reči u nazivu "Srpska pravoslavna crkva" u potpunosti odslikava red vrednosti koji vlada u SPC, tj. da je na prvom mestu srpstvo, * potom pravoslavlje, a tek na kraju, ukoliko za njega ostane nešto mesta, hrišćanstvo (kao zajednička vera sa drugim, nepravoslavnim crkvama).
ZAŠTO TREBA UBIJATI?
Svakako ne zbog ličnih interesa (bar formalno), da bismo spasi i svoj život, svoju imovinu. Kanoni pravoslavne crkve kažnjavaju one koji ulaze u borbu sa razbojnicima da bi odbranili sebe, a podstiču i hvale one koji odlaze u rat. To je bio jedan od razloga zbog kojih velikodostojnici SPC nisu pozivali Srbe u Srbiji na oružanu pobunu protiv vladajućeg režima, i pored svih patnji koje je narod preživljavao. Sukobi su mogli izazvati potrese u srpskoj državi, a država je za Srpsku pravoslavnu crkvu bila važnija od pojedinačnih ljudskih sudbina, pa maker se one brojale i hiljadama. Zato su episkopi smirivali duhove u Srbiji, a u Hrvatskoj i Bosni pozivali na nastavak rata sve do ostvarenja njihovog sna o sjedinjenim srpskim državama. Dakle, za spas sopstvenog života i imovine, pravoslavni kanoni ne preporučuju ubijanje, čak ga i kažnjavaju, ali u borbi protiv "polumeseca, islamskog agresivnog" (Atanasije Jevtić), "za krst časni i slobodu zlatnu", za "Veliku Srbiju" i za "spas krsta sa tri prsta" nesumnjivo je trebalo ubijati. INTERESI SRPSKE CRKVE, SRPSKE DRŽAVE I SRPSKOG NARODA (onakvi kakvim ih tumači SPC) bili su jedini razlozi zbog kojih je pravoslavni Srbin mogao "zakonito" da ubija i da pri tome ne strepi od Sudnjega dana.
MILORAD TOMANIĆ, SRPSKA CRKVA U RATU I RATOVI U NJOJ
NEVRIJEME / STORM
Njemačka, Danska, Holandija, 2009, 110 min, igrani film
Režija: Hans-Christian Schmid
Scenarij: Bernd Lange, Hans-Christian Schmid
Uloge: Kerry Fox, Anamaria Marinca, Stephen Dillane, Rolf Lassgård
Film NEVRIJEME (STORM) istaknutog njemačkog reditelja Hansa Christiana Schmida od 19. novembra kreće u bh. kino distribuciju.
Sarajevska publika će ovo ostvarenje moći pogledati na redovnom repertoaru kina Meeting Point u terminima od 19.00 i 21.00.
Svjetska premijera filma NEVRIJEME održana je na 59. Internacionalnom filmskom festivalu u Berlinu u okviru, glavnog, Takmičarskog programa. Prikazivanje Schmidovog filma na ovom prestižnom festivalu pratile su odlične kritike, te tri priznanja za najbolji film i to od Amnesty International, Saveza njemačkih art-kina i čitatelja lista Berliner Morgenpost.
Film NEVRIJEME regionalnu premijeru imao je na proteklom, 15. Sarajevo Film Festivalu gdje je pobrao odlične kritike, ali i naišao na veliko interesovanje publike. Za našu publiku ovaj film ima posebnu „težinu“ budući da se radi o ostvarenju koje se bavi temom Haškog tribunala.
Glavne uloge ostvarile su sjajne Kerry Fox i Anamaria Marinca, a u filmu se pojavljuje i niz domaćih i regionalnih glumaca među kojima su: Izudin Bajrović, Minka Muftić, Tarik Filipović, Krešimir Mikić, Leon Lučev...
SINOPSIS:
Hannah Maynard, tužiteljica Međunarodnog krivičnog tribunala u Haagu, vodi predmet protiv Gorana Đurića, bivšeg komandanta JNA. Optužen je za deportaciju i ubijanje muslimanskih civila u Kasmaju, gradiću u sadašnjoj Republici Srpskoj. Kad jedan svjedok upadne u kontradikcije pri svjedočenju, Tribunal šalje delegaciju u Bosnu i Herzegovinu da se na licu mjesta dobije jasna slika događaja. Potvrđuju se sumnje u kredibilitet svjedoka: sve ukazuje na to da nije govorio istinu. Kratko nakon toga se otkriva njegovo tijelo: u hotelskoj sobi je izvršio samoubistvo. Za Hannah slučaj još nije izgubljen. U nadi da će otkriti nove informacije, odlazi u Sarajevo, na sahranu tog svjedoka, gdje se susreće sa njegovom sestrom Mirom. Hannah uskoro osjeća da Mira ima puno više reći o optuženiku nego što je voljna priznati.
Inače, pored BH glumaca koji se pojavljuju u ovom filmu u realizaciji je učešće imala i producentska kuća DEBLOKADA iz Sarajeva.
Televizija Sarajevo će u četvrtak 19. novembra 2009. godine emitovati dokumentarni film – kratke historije sarajevskog teatra pod nazivom “Neko negdje za nekoga nešto igra”.
Ovaj dokument donosi priče bitnih ljudi sarajevskog teatarskog života, aktivnih učesnika kulturnih zbivanja u glavnom gradu Bosne i Hercegovine – Haris Pašović, Aleš Kurt, Dino Mustafić, Almir Imširević, Gradimir Gojer, Sulejman Kupusović, Nihad Kreševljaković, Miodrag Trifunov i Izeta Gradjević.
Ako nemate nešto pametnije raditi sutra navečer, toplo preporučujemo da se u 21:30 sati (četvrtak 19. novembra) “nacrtate” ispred televizijskog ekrana i pogledate ovaj zapis. (autor: Sead Kresevljakovic, montaza: Adis Imamovic, snimatelji: Boris Jugo, Semsudin Ligata, Edmir Dzido i Muamer Akmadzic)
Ukoliko niste u mogućnosti “uhvatiti” signal sarajevske kantonalne televizije imate mogućnost da emisiju pogledate i na internetu u istom terminu, na adresi http://www.bhtelecom.ba/webtv_tvsa.html
izvor: http://sarajevo.co.ba/preporucujemo-neko-negdje-za-nekoga-nesto-igra/
Dakle, igrači - zmajevi...Ćiro - zmaj... Publika...sranje... (naravno ovo se odnosi na one bacače predmeta u stadion)... Portugalci pobjedili...
Što se tiče nekog finalnog zaključka ovogodišnjih kvalifikacija okoristio bih se poznatom a još uvijek neizlizanom rečenicom velikog poznavatelja surove realnosti našeg nogomentog ali i društvenog ozračja -
Ne da se usranom stić' do potoka!!!!
Kalendari za liječenje Mije Jeličić
| Ponedjeljak, 16 Novembar 2009 | 09:46 | |
|
Prodaja zidnih kalendara Mije Jeličić, mlade autorice iz Sarajeva koja se trenutno zbog teškog oboljenja nalazi u Pisi u Italiji, počinje 18. novembra. Cijena kalendara za 2010. godinu, koji su ukrašeni Mijinim radovima, iznosi 10 KM. Miji je u maju 2008. godine transplantiran bubreg i trenutno čeka na transplantaciju pankreasa. Nažalost, potreban joj je novac za podmirenje troškova za vrijeme njenog boravka u Italiji. Od 1. novembra 2009. godine svi zainteresovani, u shoping centru BBI, na III spratu mogu kupiti slike koje je radila Mia, te prirodne kolače „Mama Cupcakes“. Novac prikupljen prodajom kalendara i kolača ide u fond za liječenje naše mlade umjetnice. „Za zainteresovane firme koje žele veće količine Mijinih kalendara, 100 i više komada, postoji mogućnost štampanja imena firme, znaka, logotipa ili informacije po želji, o našem trošku’’ rekao je Mladen Jeličić Troko, Mijin otac. Za sve ljude dobre volje koje žele pomoći bilo kupovinom kalendara ili simboličnim iznosom koji uplate i tako omogućiti daljnje liječenje mlade umjetnice Mije Jeličić, broj žiro računa je 338 320210441 0547 kod Uni Credit banke. Svi zainteresovani za kupovinu kalendara, narudžbu mogu izvršiti na e-mail adresu: mijinkalendar@gmail.com. radiosarajevo.ba |
|
Brzom reakcijom uposlenika uklonjen je zanimljiv grafit a ispisan u povodu drame oko zatvaranja Narodnog pozorišta u Mostaru. Očevici kažu da je pisalo:
"Pravite dobre predstave pa vam neće zatvarati pozorišta:"
Portugal will take a slender advantage into the second leg of their FIFA World Cup™ qualification play-off against Bosnia-Herzegovina after Bruno Alves scored the only goal of tonight's match in Lisbon.
A tightly-contested encounter was decided on the half-hour mark when Manchester United winger Nani crossed to the far post where Alves was on hand to head home.
Nani, who deputised on the wing in the absence of the injured Cristiano Ronaldo, was Portugal's most enterprising player. However, the hosts' hopes of finding a second goal were continually thwarted by a disciplined display from Bosnia-Herzegovina.
The visitors showed why only Spain were able to defeat them in the group stage and they could even have taken an away goal into Wednesday's second leg a minute from the end when Edin Dzeko headed against the crossbar before substitute Zlatan Muslimovic hit a post from the rebound.
While Bosnia-Herzegovina would have been enthused by their display, their hopes in the second leg will be undermined by bookings picked up by Emir Spahic, Elver Rahimic and Samir Muratovic which rules them out of Wednesday's game.
Portugal went into the game without star winger Ronaldo and his attacking craft was missed as they struggled to break down the visitors in the early stages when they gave away possession cheaply. Chelsea schemer Deco was most culpable as his usual creative influence deserted him while Simao Sabrosa and Liedson also failed to impart an influence.
The home side had been thwarted for half an hour before they finally created the chance to go ahead. Nani combined with Deco on the right side of the area before the former curled a cross to the far post where Alves was waiting to nod in the decisive goal.
Bosnia-Herzegovina had been happy to defend before the goal, but after they went behind showed a greater attacking desire. After 38 minutes Fejae Salihovic found space down the left flank before firing in a shot that Eduardo did well to save. Five minutes later Senijad Ibricic headed a corner just over the crossbar as Portugal just about held their lead into the break.
The hosts pushed for a second after the interval with a couple of counter attacks, but again Bosnia-Herzegovina held firm. Deco fed Liedson with a long ball that the striker superbly controlled with his chest, passed the ball over a defender and then narrowly shot over. Deco then shot narrowly over himself as the visitors sat deep.
Bosnia-Herzegovina weathered the storm and Dzeko almost squeezed a shot in at Eduardo's near post with a snap shot after 77 minutes. And the hosts almost had an away goal a minute from the end when Dzeko headed Miralem Pjanic's cross against the crossbar and Muslimovic also rattled the woodwork from the rebound. http://www.fifa.com/worldcup/news/newsid=1134078.html#portugal+claim+narrow+advantage
Sve misterije srednjovjekovne Bosne jos uvijek nisu otkrivene - pođite sa nama i otkrijte neke od njih.
Tragom Bosanskih kraljeva
Visoko -Vranduk
Dnevni izlet koji Vam nudi mnostvo zanimljivih sadržaja,
budite dio historije Bosanskih kraljeva.
21. novembar
1. Autobuski prevos Sarajevo-Visoko(Arnautovici)-
2.Obilazak arheoloskog nalazista Mile kraljevskog, sabornog te krunidbenog i grobnog mjesta Bosanskih kraljeva.
3. Obilazak Instituta sevdaha Fondacija Omera Pobrica. Najvjerovatnije uz licno prisustvo osnivaca fondacije obilazak studija i muzeja sa detaljnim opisom nastanka sevdalinke kao Bosanske tradicionalne pjesme.
Bosanska kahva i poklon CD
4.Obilazak Vranduka starog srednjevjekovnog grada koji se prvi put spominje 1410. god. Grad sa vrlo bogatim politickim,ekonomskom i kulturnim zivotom.
5.Rucak u Bosanskoj kuci-tradicionalni meni (supa, pite,bosanski sahan i bosanski kolaci)u organizaciji udruzenja zena -Vratnicka aslama-
6.Zavisno od vremenskih prilika odlazak do stare vodenice ( jos uvijek u funkciji).
6.Profesionalni turisticki vodici
7.Pratitelj grupe
Cijena aranzmana iznosi: 55KM
Ne dozvolite da vremenske prilike budu razlog vaseg odustajanja….
Predlazemo sportsku obucu i odjecu kao i vjetrovke tj.kabanice.Samo dobro zasticeni mozete istinski uzivati….
"Allah je prema ljudima zaista vrlo blag i milostiv.
Kur'an, (En-Nisa, 99)
S obzirom da je tema Codex Alimentarium prisutna širom svijeta ovdje na stranici “American Holistic Health Association” (AHHA) možete pronaći rezultate njihovih istraživanja pro et contra. Oni I sami u uvodu jasno kažu da ova stvar nije crno-bijela.
Nema dileme da je pitanje pitanje Zakona o hrani, odnosno CODEX ALIMENTARIUS vrlo zanimljivo i važno. Ipak, kako ne posjedujem nikakvo znanje o ovoj temi odlučio sam malo proguglati u nadi da dođem do nekih materijala. Opet, tek neko ko se razumije u temu mogao bi dati odogvor o čemu se radi. U nadi da ću privući nečiju pažnju da se malo posveti ovome.
U BiH je na 14. sjednici Komisije za vanjsku i trgovinsku politiku,
carine, saobracaj i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, održane 4.6.2008. data saglasnost za ratifikaciju Statuta, Općih principa i Proceduralnih pravila Komisije Codex Alimentarius. Po zapisniku:” Uvodno obrazloženje o pomenutim aktima Komisije Codex Alimentarius podnijeli su Zoran Đerić, zamjenik direktora, Džemil Hajrić, šef Odsjeka u Agenciji za sigurnost hrane, i Davorka Lasica, viša stručna saradnica u Ministarstvu vanjske trgovine trgovine i ekonomskih odnosa BiH. U svom izlaganju Đerić je istakao da je Komisija Codex Alimentarius uspostavljena 1963. zajedničkim naporima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Svjetskog programa za hranu (FAO). Osnovni cilj Komisije Codex Alimentarius je zaštita zdravlja potrošača, osiguranja fer trgovine hranom i koordinacija svih aktivnosti u oblasti standarda za hranu. Bosna i Hercegovina ispunila je uslove da postane članica ove komisije i zato je sada neophodno da se ratificiraju Statut, Opći principi i Proceduralna pravila.
Na osnovu Zakona o hrani BiH, Agencija za sigurnost hrane BiH je postala kontakt za aktivnosti u Codex Alimentarius Komisiji. Agencija je potom uz saglasnost Savjeta ministara BiH sprovela aktivnosti koje su je 22.10.2007. godine rezultirale učlanjenjem BiH kao punopravne članice u Codex Alimentarius komisiji te je formiran Nacionalni komitet BiH za Codex Alimentarius.
Tako je BiH postala članicom Komisije Codex Alimentarius zajedno sa više od 170 zemalja, a prema Zakonu o hrani BiH Agencija za sigurnost hrane BiH predstavlja kontakt tačku za sve aktivnosti u Codex Alimentarius komisiji.
Na web stranici Agencije stoji:"Direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine dr.sci. Sejad Mačkić i pomoćnik direktora dr.vet.med. Džemil Hajrić učestvovali su na 32. sjednici Codex Alimentarius komisije koja je održana od 29.6.- 4.7. 2009. godine u Rimu. Delegacija Bosne i Hercegovine je uzela aktivno učešće u radu Codex Alimentarius komisije, ostvarila kvalitetnu saradnju sa zemljama iz evropskog regiona i zastupala stavove usaglašene sa delegacijom Evropske unije."
Za one koji se više razumiju ovdje su neke od stranica koje sam našao:
Propisi GMO U BiH, Autor Midhat Jasic
www.tf.untz.ba/.../S_Mackic_Sistem_sigurnosti_hrane_u_Bosni_i_Hercegovini.ppt
HRVATSKI ZAVOD ZA NORME http://www.hzn.hr/codex.html posjeduje stranicu na kome se objašnjava Codex Alimentarius te čitav niz drugih informacija u vezi sa ovom temom. U pitanju su materijali koji ne su u biti afirmativni po ovm pitanju. Ipak uvidom u njih moguće je više se upoznati sa samom problematikom. Inače, CODEX ALIMENTARIUS u prijevodu s latinskog znači “zakon o hrani“. Obuhvaća niz općih i posebnih normi za sigurnost hrane (Codex Standards) čiji je navodni cilj zaštita zdravlja potrošača i osiguravanje poštenih postupaka u trgovini hranom.
Na stranici možete naći i strateški plan povjerenstva CODEX ALIMENTARIUS-a za razdoblje 2008. - 2013. hrvatski
engleski ![]()
Kako nemamo stranice koje se bave negativnom stranom ovog pitanja preporučujemo čitav niz straica na engleskom jeziku, a koje bi onim kome se općenito ova tema bliža trebale biti od pomoći.
John Hammell's International Advocates for Health Freedom
website: http://www.iahf.com
"The Health Movement Against Codex Alimentarius" - article from Dr. Rath's website: http://www4.dr-rath-foundation.org/PHARMACEUTICAL_BUSINESS/health_movement_against_codex/index.htm#top
'U.S. and European Leaders Agree on Principles to Harmonize Dietary Supplement Regulations: 'http://www.crnusa.org/shellnr112000.html
Federal Register where the FDA states its intention to harmonize with Codex standards: http://iahf.com/codx-fda.txt
Read, "WHOSE TRADE ORGANIZATION? Corporate Globalization and the Erosion of Democracy" by By Lori Wallach and Michelle Sforza,
Public Citizens Global Trade Watch:
http://www.tradewatch.org/publications/wtobook.htm
CODEX ALIMENTARIUS AND THE IDIOCRACYby Scott Tips, JD, September 14, 2009
Codex Alimentarius - Dare you ignore it?
http://www.codexalimentarius.net/web/index_en.jsp
Subject: Codex Alimentarius
Welcome to the FindAPhD weekly Newsletter. Listed below are the latest research projects to be advertised on FindAPhD.com.
National University of Ireland, Maynooth
PhD fellowship/studentship in the Department of Psychology. Mental Health and Social Care Research Group/Unit
University of Edinburgh
Analysis of potential impact of new diagnostic tools on the mortality from neonatal sepsis in developing countries
University of Strathclyde
The novel role of lysophosphatidylcholine in the modulation of pain sensing neurons
University of Strathclyde
Combined Near and Mid Infrared determination of metabolic state in cell culture and microbial systems
University of Strathclyde
Transcriptional profiling of a Pseudomonas aeruginosa – nematode infection model
University of Strathclyde
Measuring enzyme activity in Leishmania infected macrophages using SERRS
University of Strathclyde
Identifying strategies to prolong survival of vein grafts; role of pro-inflammatory cytokines cellular proliferation and endothelium dysfunction
University of Strathclyde
Characterisation of a novel mechanism for modulating the activity of pain-sensing nerves
University of Aberdeen
PhD Studentship: Links Between Cardiovascular Disease and Infection: A Role for Toll-like Receptors (TLR) on Platelets?
University of Aberdeen
PhD Studentship: Understanding the Role of Novel Antimicrobial Peptides in Chronic Bacterial Infections
University of Bath
TIME-DEPENDENT ANIMAL SOCIAL NETWORKS
University of Bath
COMPUTER SIMULATION OF POLYAMORPHIC LIQUIDS
University of Bath
ELECTRON-HOLE PHYSICS IN SILICON-ON-INSULATOR LOW DIMENSIONAL SYSTEMS
University of Bath
SILICON VALLEYTRONICS
University of Bath
HIGH FIELDS IN AN OPTICAL FIBRE
Many more projects have been added this week! Click here to view them all!
I tunes, fnac.com, Rhapsody, Napster,Amazonmp3, Bouygues telecom, emusic, Nokia music store, Sony ericson, etc su mjesta gdje možete potražiti i downloadovati novi album Seje Kove - "Je tombe"

Udruženje altruista „DOBRO" po drugi put organizuje akciju pod nazivom „Paketići za SVE" koja ima za cilj da barem na jedan dan usreći djecu iz socijalno ugroženih porodica sa područja čitave Bosne i Hercegovine.
U toku prošlogodišnje akcije, uspjeli smo usrećiti preko 2000 djece iz Sarajeva, Olova, Ustikoline, Goražda, Tuzle, Visokog, Maglaja, Mostara i mnogih drugih bh. gradova. Građani su pomogli svojim novčanim prilozima, slatkišima, igračkama, školskim priborom i odjećom za najugroženiju djecu.
Ove godine je cilj usrećiti još veći broj djece. Da bi to uspjeli trebaju našu pomoć, ten as pozivaju da pomognetmo da se i ta djeca bar na taj jedan dan, sa paketićem u ruci,osjećaju kao djeca i zaborave na surovu realnost koja ih okružuje.
Poziv se odnosi na institucije i na pojedince Uplate možete izvršiti na transakcijski račun Udruženja altruista DOBRO:
Raiffeisen Bank BiH d.d. , 1610000055480034
Sa naznakom: “Paketići za SVE”
"Uvijek sam imao veliki problem kada se izjednačavaju vjeroispovijest i nacionalnost. Dok sam odrastao u Sarajevu, većina tamošnjih katolika, pravoslavaca, Jevreja i muslimana osjećala se Bosancima. Nikada u pravoslavcu nisam gledao Srbina, niti u katoliku Hrvata. U našoj kući u Sarajevu jedino se postavljalo pitanje da li si demokrata ili fašista."
Oskar Danon (za Feral Tribune)
goethe info: Diskusija Podjeljena sjećanja
| Diskusija Podjeljena sjećanja |
| Podjeljena sjećanja - O ophođenju s prošlošću 20 godina nakon pada Berlinskog zida. Perspektive iz Bosne i Hercegovine i Njemačke Učesnici diskusije: Prof. dr Sulejman Bosto Ivan Lovrenović dr Nenad Stefanov Prof. dr Ugo Vlaisavljević Prof. dr Miodrag Živanović 12. novembar 2009, 18.30h Goethe-Institut, Bentbaša 1a, Sarajevo Jezik: BHS Ulaz slobodan! |

Ambasada Italije, Ambasada Švicarske, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu - Odsjek za romanistiku u okviru devete Sedmice italijanskog jezika u svijetu
poziva Vas na javno predavanje: ' Italijanski jezik između umjetnosti, nauke i tehnologije'. Predavači su: Prof. Daniele Sordoni (direktor škole i popularizator nauke), Arh. Nicola Navone (Akademija arhitekture – Univerzitet italijanske Švicarske).
Četvrtak,12. novembar 2009. - 17.00h
Sala 82, Dekanat Filozofskog fakulteta (Franje Račkog, 1/I)
Predavanje će biti na italijanskom jeziku sa prevodom na b/h/s
Nakon predavanja biće upriličen cocktail
Na današnji dan obilježava se Reichskristallnacht (“carska kristalna noć” ili samo “Kristalna noć”), odnosno datum kada je izvršen prvi masovni zločin nad jevrejima u nacističkoj Nemačkoj. Upravo zbog tog datuma ovaj datum se obilježava i kao Svijetski dan borbe protiv fašizma.
Na isti datum 1960. godine John F. Keneddy je osvojio predsjedničke izbore i postao najmlađi predsjednik SAD-a, a 1970. Francuzi su oplakivali Charles De Gaullea. Napokon, 1989. Berlinci su proslavili pad Belinskog zida, a građani Istočnog i Zapadnog dijela grada su se napokon mogli pogledati oči u oči bez straha da će ih pogoditi metak u leđa. 45-kilometara besmislenog zida palo je i označilo konačni kraj Hladnog rata.
Berlinci su možda tada pomislili Nikad više, ali novi zid (taj sa slike) je počeo nicati na palestinskoj zemlji...Toliko o zidovima.
"Ja,
Evlija Ćelebija, Osmanski putopisac, 60-tih godina 17. vjeka
"Pričinja se poput duge šarne"
Derviš paša Bajezidagić
| Miso Maric BIO JEDNOM JEDAN MOST |
U utorak 9. novembra 1993. zadesio me smrtni slucaj u porodici. Do kasno u noc zvonio je telefon. Sa izrazima saucesca javljali su se prijatelji i znanci iz daleka. Sutradan su, po novinama, osvanule osmrtnice sa fotografijom. Na toj fotografiji, uprkos bremenu godina, djelovase mladoliko i dobrodrzece. Jos mu nije bilo vrijeme umirati. Kad odlaze oni koje volimo, uvijek je prerano, a kad umru naprasno, neprirodno, bol zajeca dublje, zesce i trajnije. Nad zelenim, kao zdrijebe nestasnim, a kao zivot vjecnim vodama, u dubokoj starosti, mucki i sramotno izmasakriran je najuvazeniji i najvremesniji Mostarac. Na mjestu gdje se rodio i prozivio 427 dostojanstvenih i vitkih godina, ljubujuci sa rijekom, i drugujuci sa ljudima. Prvo ga lani, s ljetom, ranili neplivaci s lijeve obale, a dokusurili, isto tako, neplivaci, s desne strane. Sviraci gusli i pjevaci gangi, svijet mracan, zao i nesviknut niti mostovima, niti rijekama, niti gradovima, od kojih je uvijek zazirao, a kad se steknu uslovi pljackao i potom rusio i palio, ne bi li zatro trag. Nikad se Pariz po Ajfelovom tornju zaljubljenom u nebo, niti Rim po kupolama Crkve Svetog Petra na koje nebo prilegne da se odmori, niti London po Big Benu koji otkucava koliko nam je vremena ostalo i upozorava na prolaznost, niti se ijedan grad poistovjecivao i prepoznavao po nekoj ljudskoj gradjevini kao Mostar po mostu kojeg su odnekud zvali Stari. A ponasao se mladalackije i djelovao svjezije od svih ostalih mostova Mostara. Po srodstvu im bijase brat, a po godinama im je mogao biti cukun – cukun djed. Svu su mladju bracu smakli prije njega, na kucnom pragu, pred ocima onih, koji su ga najvise voljeli. Ispratio ih je sa tugom, velika je pravda, a mala utjeha sto pocivaju zajedno u vodama Neretve. Tako ce zauvijek ostati u zagrljaju jedine koju su kroz zivot voljeli. Mostovi su najvjerniji ljubavnici pod beskrajnom kapom nebeskom. Mostovi se, inace, grade kako covjek ne bi morao naokolo. Da preprijeci, da mu je blize tamo gdje mu se hoce. S mostovima, obale se rukuju i orodjuju. Mostovi su okamenjene duse pomrlih duga, nad vodama. Ni jedna gradjevina, sto je covjek s pamecu i dusom smisli nema toliko duse kao most. I nijedna, covjeku i zavicaju nije tako privrzena kao most. Mostovi od svih gradevina nose najvise ljudskog u sebi. Most je najblizi covjekov rodjak. A opet, ne bi mosta slicnom ovom mostarskom, pogubljenom. Mostovi su i pocesto nalik jedan drugom. A ovaj bi nalik samo sebi ili mjesecevom luku sto se ogleda u vodama Neretve, dok je noc tiha, a mjesecina blaga. Svi mostovi krvavim betonskim ili zeljeznim korijenima, pricvrscuju se za obale i rastu iz njih. Samo je Stari most u Mostaru niknuo i vjekovao u dvostihu: Ovaj je Most sagradjen kao luk duge. Ima li mu slicna u svijetu, Boze moj? Tako je upisano na prvom kamenu polozenom u temelje 1557. god. Donio je taj most, u glavi i u srcu, Hajrudin neimar, mostograditelj po struci, a pjesnik po dusi. Nosio ga je jos iz rodne Persije. Prevalio je sa njim besputna kopna i bezdana mora, nazuljio noge na planinama, okvasio po rijekama. A tek je tu, izmedju stjenovitih obronaka brda Hum i planine Velez, nad plahovitom i tajnovitom vodom kakvu nikada prije nije vidio, odlucio da san sazda. Zato most nije samo klesana krecnjaka, tenelije, raspjevan nad Neretvom. Vise pjesma nego most. Vece prije nego sto ce se most osloboditi skela i svecano uruciti gradjanima, te 1566. god. graditelj Hajrudin krisom, i nepovratno odlazi iz grada. Most nikada nece vidjeti. Da li se preplasio susreta sa sopstvenom ljepotom, ili iz straha da se njegov previsoko i previtko okamenjen san ne surva u rijeku, ili je pak bio ljubomoran na djelo koje ce ga nadzivjeti, ne zna se. Svi oni koji su most kasnije vidjali ostajali su zacudjeni i zadivljeni pred njegovom carolijom. Pjesnici ga pjevali, pripovjedaci pripovijedali, slikari slikali, a obican narod, ko obican narod, hodao preko njega. Prvi pisani zapis o mostu ostavio je hodoljubac i putopisac, Evlija Celebija. Veli: Eto, neka se zna da sam ja, bijedni i jadni rob Boziji, Evlija, vidio i presao sesnaest carevina, ali tako visokog mosta nisam vidio. On je prebacen sa jedne na drugu stijenu koje se dizu u nebo. Divit ce mu se i putnici namjernici kroz vijekove. U proslom, putopisci, Bozur i Somet, a vijek prije njih, na putu za Istok, zastace pred mostom Francuz Pule i zapisati: Njegova je konstrukcija smjelija i sira od mosta Rialto u Veneciji, iako most u Veneciji smatraju pravim cudom. Piscu ovih redova, iz antologije mostovlja, ta dva leze na dusi, a nobelovac Ivo Andric zamocice pero u kao mastilo tamne vode nocne Neretve i literarno mu se pokloniti. Oko Mosta okuplja se narod i narasta grad. Most je mladji od svog grada. Pod imenom Mostar, grad se prvi put pominje 1. juna 1474. godine na sjednici Vijeca umoljenih Dubrovacke Republike, gdje se raspravlja kako darovati mostarskog subasu, Skendera. Ne zna se kako su Dubrovcani darivali subasu, ali se zna da je grad dobio ime po cuvarima prvog mosta, drvenog, mostarima. Ne zna se tacno ime koje je Hajrudinov most nosio u mladosti, ali se tacno zna da se star nije rodio. Kroz istoriju, most je bio velika matura mostarskih mladica na kojem se polagao ispit zrelosti. Djecaci, kojima se uvijek zuri da odrastu, otiskivali bi se sa luka mosta prema vodi. Nakon tri-cetiri sekunde strmoglava, opasna leta, isplivali bi na obale, kao odrasli. A skakale su sa mosta, bjezeci od zivota i nesretnih ljubavi, Mostarke mlade, naivne i prelijepe. U zimu su, s juga, od Dubrovnika i Makarske, stizali galebovi. Kruzili bi okolo i ispod mosta, a sirotinjska djeca dijelila su im hljeb. Nemirni galebovi nad vodom, kao da se obale grudvaju. Odlazili bi kada pocne behar. Ako su galebovi pod tim mostom sjevernim, pronalazili jug, onda je Stari most u Mostaru bio najjuzniji most Evrope. Bioloskim busolama galebova vjerujem vise nego nego svim kartopiscima, koji su Mostar po mapama, ucrtavali sjevernije od Dubrovnika i Makarske. Eto, toga mosta vise nema. Ubijen nad vodom, prezivio u ljudima. I sta sada ciniti? Niti mi se pisalo, niti ove redove treba iscitavati "IN MEMORIAM". Mada su Mostarci znali reci: "Ne daj Boze, da se ovom mostu sta dogodi. Izgradili bi jos ljepsi i stariji". Tako lijep i tako star most, nikada vise ne mozemo napraviti. Ali mozemo i moramo, kad se ludilo stisa, ludjacima navuci odgovarajuce kosulje skrojene od nacionalistickih zastava, a stvarnim vlasnicima Mostara, gradjanima, vratiti zlatne kljuceve, Mostu podici spomenik. Spomenik koji ce svojom dobrotom, vitkoscu i dostojanstvom biti potpuno nalik onom kome se podize. Ozidati ga od bijela tesana kamena zvanog tenelija, kao sonet nad vodom. Starom mostu kao znak ljubavi, zahvalnosti i vjecnog sjecanja, a ljudima i neljudima kao opomenu, valja podici mlad most. Da ga probudjena svijest covjecanstva cuva dok odraste, ojaca, ali i kroz citav zivot kasniji. Pa i kad ostari. Narocito kad ostari. Tako ce vjerujem i biti najpravednije. |
adresirano: SVIM MRTVIM I PREZIVJELIM MOSTARCIMA UZIDANIM U NJEGOVE TEMELJE, SVIM PRIJATELJIMA MOSTARA I PRIJATELJIMA MOSTOVA KOJI ME ZNAJU CUTI. U POSMRTNU PRAZNINU NAD NERETVOM, GDJE JE BIO JEDAN MOST. |
| Preuzeto iz časopisa MOST, Broj 91 (2 - nova serija) Godina XXI novembar-decembar/studeni-prosinac 1995., VIDI: |
"Žaliti se na vrijeme je idealan način da čovjek uvijek bude nezadovoljan."
Dr Bešlija von Luxemburg
Četvrti festival o ljudskim pravima PRAVO LJUDSKI funkcioniše na principima sasvim čudnim, stranim, možda čak i pomalo uvrnutim za svaku osobu uronjenu u svijet klišea, svedenoj na automatizovano ponavljanje fraza, osobi izgubljenoj u terminima bez značenja, mnogobrojnim pojašnjenjima i rješenjima koja se nude na akcionim prodajama (sa)znanja.
Ukratko, osobi predatoj pasivnosti i slučajnostima.
Festival PRAVO LJUDSKI je mjesto susreta koje ništa ne prepušta relativizaciji, površnosti i indiferentnosti.
Prostor i vrijeme gdje svaka prisutna osoba ima glavnu ulogu.
Neznanje i ignoriranje problema ne znači da oni ne postoje.
Moderna sredstva komuniciranja i otvaranje svijetova, ne znače nužno da komunikacija postoji i da svijet i ljudi jesu otvoreni prema sebi i jedni prema drugima.
U petodnevnom programu kroz medij dokumentarnog filma artikuliramo brojne nepravde i njihove posljedice na ljude. Filmovi koje prikazujemo pažljivo bilježe sve ono što je ljudsko, krhko, a istovremeno tako snažno, nesalomljivo i emotivno. U pitanju su životne priče ljudi koji svjedoče o najvećim zločinima savremenog doba, koji nam, pripovjedajući o svom životu, pored strašnih fakata o nepravdi i strahotama kroz koje su uspjeli proći, također svjedoče i o dugoročnim i različitim posljedicama istih, ali i o snazi, o izdržljivosti, hrabrosti, o ljudskom u sebi, i u drugima.
PRAVO LJUDSKI je festival o ljudima i njihovom kontinuiranom nastojanju da se savladaju strah i bespomoćnost, da se pronađu načini i odgovori na pitanja za koja se mnogi plaše i postaviti ih, da se sagleda čovjek sa svim svojim slabostima ali i nevjerovatnom snagom, kao i društvo i kultura sa svim svojim determinacijama, ali i mogućnostima.
Ne, ovaj Festival neće ništa promijeniti, ali samo ako Vi to ne dopustite.
PROGRAM
4. PRAVO LJUDSKI 12.-16.11.2009
12. 11. 2009.
18:00 PRAVO LJUDSKI Otvaranje
18:15 DIJETE RATA (WAR CHILD), C. Karim Chrobog / SAD / 2008 / 94'
Razgovor sa rediteljem
20:00 Cocktail
21:30 BURMA VJ – IZVJEŠTAVANJE IZ ZATVORENE ZEMLJE
(BURMA VJ - REPORTING FROM A CLOSED COUNTRY), Anders Østergaard / Norveška, Švedska, Danska, Velika Britanija / 2008 / 85’
13. 11. 2009.
17:00 LEKCIJE IZ NOĆI (LESSONS FROM THE NIGHT), Adrian Francis / Australia / 2008 / 9'
POGLEDAJ ŽIVOT KROZ MOJE OČI (LOOK AT THE LIFE THROUGH MY EYES), Marija Džidževa / Makedonija / 2008 / 45’
18:00 SISTEM (EL SISTEMA), Paul Smaczny, Maria Stodtmeier / Njemačka / 2009 / 102'
Razgovor sa rediteljima
20:00 DRUGA PLANETA (ANOTHER PLANET), Ferenc Moldoványi / Mađarska / 2008 / 96’
Razgovor sa rediteljem
22:00 UVALA (THE COVE), Louie Psihoyos / SAD / 2008 / 92’
14. 11. 2009.
12:00 PROKLETI PONEDJELJCI I PITE OD JAGODA (BLOODY MONDAYS AND STRAWBERRY PIES), Coco Schrijber / Nizozemska / 2008 / 87’
14:30 BALKAN CAFE: PRAVO LJUDSKI crno/bijela kafa. Izložba fotografija, Stole Angelov, Makedonija
16:00 Special screening: KRENI I TRČI, Nicole Opper / SAD / 2009 / 78’
18:00 DOBA GLUPIH (THE AGE OF STUPID), Franny Armstrong / Velika Britanija / 2008 / 92’
20:00 Predpremijera: TRAGOVI, Guillermo Carreras-Candi / Španija / 2009 / 92’
Razgovor sa rediteljem
22:00 IZNENADA, PROŠLE ZIME (IMPROVVISAMENTE L'INVERNO SCORSO), Gustav Hofer, Luca Ragazzi / Italija / 2008 / 78’
Razgovor sa rediteljem
23:30 PRAVO LJUDSKI Party
15. 11. 2009.
12:00 LJUBAV U INDIJI (LOVE UN INDIA), Njemačka, Indija, Finska / 2009 / 90’
15:00 REVOLUCIJA KOJA NIJE BILA (REVOLUTSIOON, MIDA POLNUD), Aljona Polnaine / Finska, Estonija / 2008 / 95’
17:00 Svjetska Premijera: ČOVJEK XX VIJEKA (XX CENTURY MAN), Haris Prolić / Bosna i Hercegovina / 2009 / 65’
Razgovor sa rediteljem
18:30 PIZZA U AUSCHWITZU (PIZZA IN AUSCHWITZ), Moshe Zimmerman / Izrael / 2008 / 62’
Razgovor sa protagonistom filma
19:45 Panel diskusija: Kolektivna sjećanja – Prikaz ratnih stradanja u umjetnosti (Panel Discussion: Collective Memory - Representation of War Suffering in and
through Arts)
21:00 OBRAČUN: BITKA ZA MEĐUNARODNI KAZNENI SUD (THE RECKONING: THE BATTLE FOR THE INTERNATIONAL CRIMINAL COURT), Pamela Yates,
Paco de Onis, Peter Kinoy / SAD / 2009 / 95’
Razgovor sa koautorom filma
16. 11. 2009.
16:00 Predstavljanje Katalonskog CLAM Festivala: International Solidarity Film Festival of Navarcles i IGMAN - Acció Solidària:
EL OLVIDO DE LA MEMORIA, Iñaki Elizalde / Spain / 1999 / 26’
EL BARRI ÉS NOSTRE, Quim Crusellas / Catalonia - Spain / 2009 / 45’
Razgovor sa rediteljem filma El Olvido de la Memoria, direktorom CLAM festivala i direktorom IGMAN - Acció Solidària
18:00 RIPUJ!: MANIFEST REMIKSOVANJA (RIP!: A REMIX MANIFESTO), Brett Gaylor / Kanada / 2008 / 80’
20:00 SLIJEDEĆI SPRAT (NEXT FLOOR), Dennis Villeneuve / Kanada / 2008 / 11’
HAJDEMO ZARADITI (LETŠS MAKE MONEY), Erwin Wagenhofer / Austrija / 2008 / 108’
Razgovor sa rediteljem
NAPOMENE:
Ulaz na sve projekcije je BESPLATAN.
Svi filmovi u sklopu glavnog programa 4. Filmskog festivala o ljudskim pravima PRAVO LJUDSKI bit će titlovani na Eng i na B/H/S jezike, osim filmova koje predstavlja Katalonski Clam fest, koji će biti titlovani samo na engleskom jeziku.
Kada htjednes da otkriješ nečije sramote - prisjeti se svojih mana i nedostataka.
Muhammed a.s.
Navijači Hajduka 31. novembra organizirali su protestni izostanak s derbija protiv Dinama tako što su se umjesto na Poljudu okupili na Starom placu kao mitskom mjestu slavne Hajdukove povijesti . Bilo je to veliko NE preplaćenim igračima, podobnim političarima, raznim menadžerima iz mafijaškog miljea, volonterima i amaterima, nepotizmu, „rodijacima“, uhljebima i ostalim neradnicima koji predstavljaju Hajduk posljednjih godina.
Dok je poljudski sjever zjapio prazan preko 6 hiljada ljubitelja Hajduka preko projektora pratitlo je derbi na Starom placu i proslavilo pobjedu protiv Dinama. Splitski, nema šta. (http://torcida.org/site/ )
Kada je riječ o virusu gripe A (H1N1) rukovanje, kao uvriježeni način pozdravljanja u našoj kulturi, postaje rizično ponašanje. Kampanje "protiv rukovanja" već se vode u nekim zemljama, pa je tako Nogometni savez Švedske svojim igračima preporučio da izbjegavaju rukovanje s protivničkim timovima prije i poslije utakmice.
Razmislite, da li je potrebno pružiti ruku baš svakom znancu koga sretnete na ulici, u uredu ili prilikom večernjeg izlaska.
Razmislite, da li je ruka koju pružate nekome u znak prijateljstva, zaista prenosnik vaše dobre volje, ili ste možda njome,nekoliko minuta ranije prekrili usta dok ste kihali, pa je tako postala prenosnik virusa i bakterija!.
Razmislite šta na sebi nosi ruka znanca koja vam je pružena!
Učinite nešto za suzbijanje epidemije - preskočite rukovanje, ili makar ne pružajte ruku prvi!
Isto bi važilo i za ljubljenje i ostale bliske kontakte prilikom pozdravljanja. Svjetski trendseteri predlažu alternativne načine pozdravljanja, često pranje ruku, izbjegavanje kontakta sa zaraženim osobama, a za oboljele obavezno kihanje i kašljanje u maramicu.
Kako prepoznati simptome nove gripe?
Infekcije izvan Meksika za sada u većini slučajeva rezultiraju blagom bolešću, poput uobičajene gripe, piše portal plivazdravljehr, te navodi najčešće simptome gripe A:
* Povišena tjelesna temperatura
* Respiratorni simptomi kao što su kašalj ili curenje nosa
* Grlobolja
Drugi simptomi uključuju sljedeće simptome:
* Bolovi u tijelu (osobito bolovi u mišićima)
* Glavobolja
* Groznica
* Slabost
* Povraćanje ili proljev (nije tipično za gripu ali prijavljeno u slučajevima zaraze novim tipom virusa gripe)
Spriječite svinjsku gripu - odlični savjeti
Dr. Vinay Goyal, svjetski autoritet na području nuklearne medicine s više od 20 godina iskustva podijelio je nekoliko efikasnih uputa o kojima se nedovoljno govori.
Savjeti dr. Vinaya izuzetno su korisni s obzirom na prirodu globalne epidemije u kojoj je jednostavno nemoguće spriječiti doticaj s virusom H1N1. Koje god mjere opreza poduzmete, vrlo ćete vjerojatno ipak doći u kontakt s virusom. Sam kontakt nije toliki problem - veći je problem spriječiti ga da oživi u tijelu i učini nas bolesnima.
Vrata na koja virus ulazi u naše tijelo su nosnice i usta. Dok ste još uvijek zdravi i nemate nikakvih simptoma infekcije H1N1 virusom, kako biste spriječili njegovu aktivnost i pojavu simptoma i razvoj sekundarnih infekcija, možete poduzeti neke izuzetno jednostavne korake o kojima se ne govori dovoljno u službenim uputama. Korisnost preventive naglašava se, nažalost, puno manje od "korisnosti" pravovremenog liječenja Tamifluom.
Dakle,
1. Često perite ruke (o tome se dovoljno govori, ali nije na odmet ponoviti).
2. Hands-free pristup. To jest, suzdržite se napasti da dirate bilo koji dio lica. Pokušajte što manje ruke prinositi licu (naravno osim kad jedete, perete se ili spavate).
3. Promućkajte u ustima i grgljajte dva puta dnevno toplu vodu u koju ste stavili malo soli. Naime, virusu H1N1 treba dva do tri dana od prvotne infekcije grla ili nosa da zaživi u tijelu i počne pokazivati karakteristične simptome. Obično grgljanje stvarno može spriječiti razvoj bolesti. Taj postupak sa slanom vodom imat će jednak učinak na zdravog pojedinca kao što će Tamiflu imati na bolesnoga. Nemojte podcjenjivati ovaj jednostavan, jeftin i moćan način prevencije bolesti.
4. Slično kao što to treba činiti s ustima, čistite barem jednom svakoga dana nosnice s otopinom tople slane vode. Ne morate biti vješti kao praktikanti Yoge kojima je ovaj postupak rutina, ali snažno ispuhavanje nosa i brisanje (tj. struganje) obje nosnice smotuljcima vate koje ste umočili u slanu vodu lako je učiniti i vrlo je učinkovito.
5. Dajte poticaj prirodnom imunitetu hranom koja je bogata C vitaminom. Prvenstveno se to odnosi na citrično voće. Ako uzimate C vitamin u tabletama, pazite da uzimate onaj pripravak koji ima cinka kako bi poboljšali apsorpciju.
6. Pijte što veće količine toplih napitaka (čajeva, kave, kakaa). Pijenje toplih napitaka ima jednak učinak kao i grgljanje, samo u suprotnom smjeru. Ono ispire živuće viruse iz grla u želudac gdje ne mogu preživjeti i učiniti nas bolesnima.
Datum objave: 26. listopad 2009
ZADOVOLJSTVO
PROF.DR. MEHMEDA HRASNICE
DIO PROJEKTA “UMJETNOŠĆU ČARŠIJI” I DIO OBLJETNICE 60 GODINA ARHITEKTONSKOG FAKULTETA U SARAJEVU
|
goethe info: |
|
|
1989. Pad Berlinskog zida nije samo prekinuo četrdesetogodišnju podjelu Njemačke, nego je imao i dalekosežan uticaj na dešavanja u Evropi. Jugoslavija je bila jedna od regija, koju je pad unutrašnje Njemačke granice jako uzdrmao – nove granice nakon kolapsa, rat, uspostavljanje novih država. Vezano za ovu tematiku, Goethe-Institut u Bosni i Hercegovini razvio je različite kulturne programe. |
|
|
|
|
|
|
|
Kada je fotograf Stefan Koppelkamm, 1990. godine prije pada Berlinskog zida i ujedinjenja njemačke putovao kroz tadašnju DDR, htio je fotografijom zadržati stanje, koje uskoro neće postojati. Paralelno ćemo pokazati prezentaciju fotografa Norberta Enkera. fotografije pokazuju Berlinski zid, njegove ostatke kao i slobodni prostor koji je ostavio iza sebe. |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Inspirisana novim zvucima, novim tehnologijama i političkim dešavanjima tog vremena, početkom 90-tih godina u Njemačkoj, u Berlinu i Frankfurtu nastaje scena koja euforično slavi početak jedne nove ere. Na Loveparadu 1991. u Berlinu su se prvi put susrele lokalne scene. Trend je postao pokret. "We call it techno" je priča o nastanku popkulture koja se razvijala u Njemačkoj. |
|
|
|
|
|
Podjeljena sjećanja - O ophođenju s prošlošću 20 godina nakon pada Berlinskog zida. Perspektive iz Bosne i Hercegovine i Njemačke |
|
|
|
|
|
Koncert Liebes |
|
|
|

Mala Merjem, cetverogodisnja djevojcica, oboljela je od karcinoma dojke i preranog puberteta.
Sa kemoterapijama zavsila je prije dva mjeseca. Sada su joj potrebne su injekcije Decapaptyl od 3,75 mg.
Lijek kosta od 335 do 367,36 KM u zavisnosti od apoteke do apoteke, a pored toga jako ga je tesko nabaviti u Bosni.
Terapija mora trajati naredne 4 godine, svaki mjesec....
Merjem pripada sestoclanoj porodici iz Konjica, otac joj je demobilisani borac i sada obavlja sezonske poslove (krecenje, moleraj), majka joj je ranjena u ratu i nezaposlena... Situacija je vise nego teska.. OBEZBIJEDIMO OVOM DJETETU LIJEK...
Vise informacija, kao i slike sa nalazima mozete pronaci na slijedecem linku
http://www.facebook.com/group.
Mozete me li licno kontaktirati na slijedeci broj telefona 061/490-575...
Pozovite svoje prijatlje da se ukljuce u akciju prikupljanja pomoci za kupovinu ove injekcije...
UPLATE MOZETE IZVRSITI NA JEDNE OD SLIJEDECIH RACUNA:
Uplate iz Bosne:
transakcijski račun broj: 3386802504368236
Primatelj: Uka Ali
tekući račun: 45261342000
Unicredit bank
Uplate iz inostranstva
Lejla Šahbegovic
Broj racuna: 40168688101
IBAN: BA39 33 86 90 48 65 25 0455
SWIFT: UNCRBA22
Adresa banke: Kardinala Stepinca bb, 88000 Mostar
ILI
Uplate iz inostranstva:
PRIMATELJ: UKA ALI
broj računa: 45261342101
S.W.I.F.T. UNCRBA22
IBAN BA39.3386 8028 6855 7258:
Pay direct to: Unicredit bank d.d. Mostar Bosna i Hercegovina
Za sve dodatne informacije možete se obratiti na telefon 062 279 902 (Merjemin otac Uka Ali)
SARAJEVO NA STARIM RAZGLEDNICAMA
Album sadrži 58 razglednica Sarajeva koje su uzete iz Istorijskog arhiva Sarajevo i bivšeg Instituta za istraživanje Balkana u Sarajevu. Veliku zahvalnost dugujemo direktoru g. Sejdaliji Gušiću, i arhivaru g. Mustafi Derviševiću, kustosima Istorijskog arhiva u Sarajevu.
Vidi: http://www.bgs.ba/e_knjige_razglednice_sarajeva.html
U periodu od 5 do 7. novembra 2009 Kriterion organizira II Kriterion Kino Klub filmske susrete.
Edukativni program odrzati će se u prostorijama Akademije scenskih umjetnosti,
a filmske projekcije u kinu Meeting Point.
O samom programu više informacija možete naći na njihovoj wb stranici
http://www.kriterion.ba
SARAJEVO NA STARIM FOTOGRAFIJAMA
Biblioteka Sarajeva (Služba za zavičajnu zbirku i bibliografiju) i Klub prijatelja Sarajeva organizirali su 2005. godine Izložbu pod nazivom: "Sarajevo na starim fotografijama". Zahvaljujući arhivu Biblioteke i porodičnim albumima Ljerke Latal-Danon, Ferida Kulića, Nedima Tahmiščića, te porodicama Ćukac, Jurjević, Kristan, Krstić, Spasojević i Vasiljević prikupljene su 184 fotografije starog Sarajeva i Sarajlija od kojih je sačinjena i ova PowerPoint prezentacija.
Klikni ovdje:
