Sarajevski ratni teatar: O POČETKU NAREDNE SEZONE (preneseno iz Oslobođenja)

NIHAD KREŠEVLJAKOVIĆ O NOVOJ SEZONI U SARTR-U

Dokumentarac o "Skloništu"

Iako je bilo ambicija, kultna ratna predstava nije mogla biti rekonstruisana, ali zato je o njenom nastanku snimljen poseban dokumentarni film

Nihad Kreševljaković

Ljeto polako posustaje pod svježinom jeseni i topli dani će ubrzo biti samo lijepo sjećanje. Ali, dolazak jeseni u većini kulturnih institucija znači i početak nove sezone, a građanima to donosi nove događaje vezane za kulturu i umjetnost.

Već neko vrijeme traju pripreme za što bolje otvaranje novog ciklusa predstava u brojnim bh. teatarskim kućama, a Sarajevski ratni teatar nije iznimka. Upravo povodom nove sezone, razgovarali smo sa Nihadom Kreševljakovićem, direktorom pozorišta koje ove godine obilježava 20 godina od svog osnivanja u jeku opsade Sarajeva.


• Sa kakvim planovima SARTR ulazi u predstojeću sezonu?

– Mi smo već za pola godine uspjeli realizirati isti broj programa kao u cijeloj protekloj godini. Inače, plan aktivnosti smo prezentirali na početku godine, a pored njega postoji i četverogodišnji plan onoga što bi se u ovom teatru trebalo događati. Od općih ciljeva važno nam je nastaviti na afirmiranju SARTR-a, kojeg će publika prepoznavati po svojoj otvorenosti. Ovdje posebno mislim na programe kojim otvaramo priliku glumcima i rediteljima mlađe generacije. Važno je da već sada poradimo i na boljoj sistematizaciji u smislu jasnih kriterija pošto imamo veliki broj ljudi koji su zainteresirani za suradnju tako da jednostavno tehnički ne možemo svima izaći u susret. Važno nam je nastaviti i sa organizacijom pratećih u programa, radionica, izložbi i filmskih projekcija u prostoru kojem smo vratili ime CDA, odnosno u holu Sarajevskog ratnog teatra. U pogledu teatarske produkcije nastojat ćemo realizirati planirane aktivnosti onoliko koliko to budu dozvoljavale financijske okolnosti. Unatoč svemu,  moj prioritet i dalje je raditi na anuliranju naslijeđenih dugova, a što bi nam omogućilo i još bolje planiranje aktivnosti. Za sada svaki realizirani program smatramo velikim uspjehom.

• Koje nas premijere očekuju u narednoj sezoni?

– U prvoj polovici godine, mi smo zahvaljujući iskrenom prijateljstvu naših suradnika uspjeli realizirati čak četiri teatarske premijere. S obzirom na naše finansije, realizacija premijera ponajviše zavisi od toga. Uglavnom, nadam da ćemo biti u mogućnosti realizirati premijere koje smo planirali za narednu sezonu. Ti planovi su ambiciozni kao i do sada pa se tako nadam da bi uskoro trebao početi rad na predstavi "Bajka" koju bi režirao Pjer Žalica, a za kraj godine planiramo predstavu "Tajna džema od malina" rahmetli Karima Zaimovića a koju bi režirala Selma Spahić. Realizacija predstave po tekstu B. H. Levyja u režiji francuske rediteljice Djenabah Bakary ovisi o potvrdi francuskih partnera, a pored ovoga planiramo i realizaciju još nekoliko projekata za najmlađe poput suradnje na predstavama "Vještice", "Patuljci" i predstave "Kraljica Leptira" koju bi režirao Zijah Sokolović. Posebno važan produkcijski program obuhvaća suradnju sa mladim autorima pa već u septembru planiramo u našoj produkciji postaviti predstave "Džepovi puni kamenja", Adija Hrustemovića i Igora Skvarice, te predstavu "Odette i Odile" koju rade Amila Terzimehić i Ena Kurtović.

• Da li će biti gostovanja SARTR-a unutar BiH, ali i van granica?

– Svuda u svijetu je situacija vrlo loša tako da su i poziva na gostovanja mnogo rjeđa. Za sada mi pregovaramo o nizu gostovanja u BiH, uključujući gostovanje predstave "Ay Carmela" u Trebinju. Pored toga imamo pozive za gostovanja predstava "Bio je lijep i sunčan dan" i "1984" u Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori i Francuskoj.


• Koji su problemi s kojima se SARTR najviše suočava?

– Sada želimo biti koncentrirani na zadatke koje su ispred nas. Ono što je važno je vjerovati u vlastitu misiju, imati realne ciljeve i onda dođu rezultati. Puno je ljudi koji nam pomažu u tome i ovdje želim posebno naglasiti da sve ovo što smo do sada učinili ne bi bilo moguće bez iskrene prijateljske pomoći naših suradnika. Mislim da su naš najveći kapital trenutno naši ljudi i naši prijatelji koji pokazuju veliko razumijevanje za našu tešku situaciju.

 

documentary
pored seada i nihada o meni se brinu još Stariša, alias Bob Guchone, Luka Perović, Stariša, MELINA KAMERIĆ, DMAJA (dopisnica iz Austro-ugarske monarhije),Žaklina E. KENEDY (ekspertica za Italiju i dopisnik iz Australije na privremenom radu u Sarajevu, povremeno Šoba nešto sroči svima, a mi objavimo, Blecker-Decker, nešto se jednostavno prepiše, a nešto objavi uz odobrenje eminentnih autora rasprostranjenih širom planete...

Komentariši